Neki fakulteti ove godine imaju problema s manjkom studenata. Nakon ljetnog roka ostalo je čak 16 i pol tisuća praznih mjesta. I dok je dio problema demografske prirode, nešto je i u lošim rezultatima državne mature. Za dio učenika kriteriji fakulteta su previsoki.

Galerija


Umjesto gužve, na Fakultetu prometnih znanosti nakon ljetnog roka ostalo je praznih mjesta. Smjer promet upisalo je 50 posto od onog koliko primaju. A oni su ove godine čak i smanjili kvote.

Vezani članci Neusklađenost kvoti i tržišta rada (Foto: Dnevnik.hr) - 3 Studenti slušaju tržište rada, ali sveučilište ne: Ne povećavaju se upisne kvote za najpoželjnija zanimanja Sveučilišni i stručni studiji na istoj razini (Foto: Dnevnik.hr) - 2 Vlada odlučila izjednačiti stručne i sveučilišne studije

"Zapravo smo utvrdili da je pitanje i demografije i migracija, a pitanje je i državne mature. Sam ulaz u visoko obrazovanje nešto je manji", kaže Ivan Grgurević, prodekan za nastavu i studente na Fakultetu prometnih znanosti.

To pokazuju i brojevi. Na svim su fakultetima nakon ljetnog upisnog roka ostala ukupno 16.462 prazna mjesta, što je 4000 više nego lani. Jesenski upisi nisu gotovi, ali fakultet može upisati još 5211 studenata. Čak i da se svi upišu, i dalje će ostati praznih mjesta. Višak je mjesta i na izvanrednom studiju ekonomije koja je povećavala kvote. No ne planiraju ih smanjiti.

I dok jedni studiji muku muče s praznim mjestima, na drugima je zbog premale kvote - gužva. Na logopediji primaju 50 studenata, a za jedno mjesto natječe se njih 12.

"To je optimalan broj koji mi možemo primitit u ovom trenutku, u danim uvjetima s brojem nastavnika koje imamo i s prostornim kapacitetima koje imamo", kaže Draženka Blaži, voditeljica studija logopedije.

No iz Agencije za visoko obrazovanje kažu da, osim kvota, sve veći problem postaje i kvaliteta budućih studenata, što se vidi i na primjeru prometa.

"Postaju bitni kriteriji. Fakultet prometnih znanosti besplatan je studij, ali su visoki kriteriji. Matematika je na A razini i fizika i nema dovoljno učenika koji bi mogli položiti te ispite", kaže Igor Drvodelić iz Agencije za visoko obrazovanje.

Rezultati državne mature nikad nisu bili lošiji. Na ljetnom roku bilo je više od 8000 jedinica, a pala su čak 1024 gimnazijalca. Sada na jesenskom roku njih 180.

Ravnatelj zagrebačke XIII. gimnazije kaže kako je razina znanja loša već nakon osnovne škole.

"Osnovna škola nudi nama sve petičare, 99 posto učenika upisano je s odličnim uspjehom u moju školu. Na inicijalnim testovima tridesetak posto njih nije ni za trojku, a kamoli za peticu", smatra Želimir Čečura iz XIII. gimnazije.

No problem je i demografski, u toj je školi 300 učenika manje. Među njima maturanti, koji već razmišljaju o najvažnijem ispitu.

"Vidjet ćemo što će na kraju ispasti. Matura je nepredvidiva, vidjeli smo rezultate ove godine, tko zna", kaže maturant Ivan, koji se namjerava dobro pripremiti.

"Malo me strah, ali ići ću na pripreme", kaže maturantica Ivana.

Oko 80 posto učenika uspijeva upisati željeni fakultet. Neki podaci govore da ih više od 40 posto putem odustane. Ako se ovako nastavi, ti bi podaci mogli biti i gori.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr