Pročitajte i ovo
Incident u Novom Sadu
Nižu se reakcije nakon napada na studente: "Žele od nas napraviti Bjelorusiju"
Kriteriji za mnoge previsoki
Loši rezultati državne mature stigli na naplatu: Na hrvatskim fakultetima više od 16.000 praznih mjesta
istraga u Turskoj
Pao borbeni avion kod autoceste, pilot poginuo: Utvrđuju se uzroci
Crni niz
Četvrti pad vojnog aviona u jednom danu: Srušio se F-16
GENERALNA PROBA
Kineski vojni dronovi izvode nešto što do sada nije viđeno: Sprema li se invazija?
Među najpoželjnijim smjerovima ovogodišnjim maturantima su elektrotehnika i računarstvo te medicina - gdje na jedno upisno mjesto dolazi troje studenata. Više od tisuću maturanata za samo 300 upisnih mjesta na zagrebačkoj medicini.
"Bilo je dosta priprema, ali i stresa kad vidite tisuću ljudi kako dolazi, svi su se pripremali i učili čim su na ovakvoj razini", kaže maturantica Mia iz Osijeka. "Moj slučaj za medicinu. Ja zapravo imam epilepsiju i od malena sam bio u prvoj pomoći, državnom natjecanju i svemu tome", kaže maturant Luka iz Siska.
Među najpoženijim programima trenutačno su grafika, elektrotehnika i računarstvo, poslovna ekonomija i medicina. A kako bi studenti imali kvalitetnije uvjete studiranja, pet godina analizirao se rad visokih učilišta.
U objavljenoj analizi preporučeno je uvođenje disciplinskih mjera za studente koji prepisuju na ispitu. Također, dobro bi bilo uvesti mogućnost anonimnog rezultata ispita. Fakultetima se preporučuje i preispitivanje studentskih kvota, više individualnog rada sa studentima te bolja raspodjela ECTS bodova.
"Mi smo za sada vrlo tanki u praksi, a to je ono što studentima omogućuje da izađu pripremljeni na tržište rada", kaže ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje Jasmina Havranek. 600-tinjak stručnjaka, a među njima i oni s prestižnih Oxforda i Cambridgea - pronašlo je i dobre strane.
"Akreditacija je pokazala jedan podatak da su naše uprave visokih učilišta, dekani i rektori jako kvalitetni i da su studijski programi kvalitetni", kaže predsjednik rektorskog zbora Šimun Anđelinović. Gotovo polovica studenata bira društvene znanosti. Interes za unosne informacijske i komunikacijske znanosti raste, no čak 40 posto studenata od toga odustaje već na prvoj godini studija.
"Relativno velik broj odustajanja, problem je nepripremljenost kroz osnovnu i srednju školu", kaže Sven Gotovac, dekan Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu. Analiza je završena 2015-e godine. Neke su se stvari od tada poboljšale, no uz ove preporuke - posla još itekako ima.
Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr