Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Neobičan fenomen

Splićani već dva dana u magli: Meteorolog objasnio zašto je ova pojava na jugu tako rijetka i kako to da se baš sad pojavila

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Magla je na kopnu u zimskim mjesecima relativno česta pojava, ali kad obavije neki od gradova Jadrana onda postaje vijest. Iako je za Dalmaciju vrlo rijetka, već drugi dan zaredom Splićani se bude u oblaku magle. Što joj je uzrok i koliko je stvarno rijetka na obali za DNEVNIK.hr objasnio je meteorolog Darijo Brzoja.

Za razliku od kopnenog djela zemlje, magla na Jadranu nije osobito česta pojava. Javlja se najčešće uz zapadnu obalu Istre te na srednjem Jadranu uz obale Zadra i Šibenika te na srednjodalmatinskim otocima. Na tom području proljetni i jesenski mjeseci prosječno broje po 1 dan s maglom godišnje. To ne znači da se ona u pojedinim godinama ne može pojaviti i češće ili potpuno izostati.

Pročitajte i ovo Bojan Ivošević "netočne informacije" Splitska policija odgovorila na optužbe o policajcu u sačekuši: "Pokušao je smiriti sukob..." Zoran Milanović u Splitu - 3 u Splitu FOTO Osvanuli uvredljivi grafiti na račun Milanovića: "Dođi u Split ako smiješ, ruska prostitutko"

Južnije, u Splitu i Dubrovniku još je i rjeđa, toliko da kad se broj dana stavi u višegodišnji prosjek, možemo reći da je gotovo i nema, odnosno da njezina pojava nije statistički značajna. Dakle, prava rijetkost.

A kako nastaje?

Proteklih dana smo bili u polju visokog tlaka u stabilnoj atmosferi i s juga nam se gurao topliji zrak. Obzirom da se more tijekom zime ohladilo, hladio se i topli zrak koji je advektirao s juga. Prilikom hlađenja temperatura je pala ispod temperature rosišta zbog čega se zrak kondenzirao i nastala je magla. Ili kako često znamo reći, oblak na tlu, odnosno u ovom slučaju, oblak na moru.

Zašto je češća na kopnu?

Za razliku od advekcijske magle koja na moru nastaje najčešće u proljeće, na kopnu je mnogo češća radijacijska magla u hladnijem dijelu godine, a recept su vedre noći i stabilna atmosfera. Zemlja se noću hladi, a s njom i zrak uz tlo, pri čemu magla nastaje ako se temperatura zraka spusti ispod temperature rosišta.

Ovo bi bilo najjednostavnije objašnjenje, no procesi koji sudjeluju u nastanku magle, ali i oblaka općenito ulaze u područje mikrofizike i još uvijek se istražuju. Nastanak magle, a još više trenutak njezinog izdizanja i nestanka predstavlja neke od najvećih izazova u prognozi vremena, ne samo zbog nesigurnosti koje nosi znanost, nego i zbog poteškoća i opasnosti u svakodnevnom životu koje magla donosi, posebno u prometu, bilo zračnom, cestovnom ili slično.

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene