Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić zbog otvorenih mu prijetnji dobio je policijsku zaštitu. O optužbama da je veleizdajnik, da je lažno svjedočio u Haagu te o osobnim napadima Vladimira Šeksa na njega progovorio je u intervjuu za Nacional.


Presuda šestorci iz BiH u Haagu i šokantan čin samoubojstva generala Slobodana Praljka u haškoj sudnici, nakon izricanja drugostupanjske presude, pokrenuli su lavinu reakcija, kako u Hrvatskoj, tako u regiji, ali i svijetu. Među prozvanima za odgovornost za smrt generala Praljka našao se i bivši predsjednik Stjepan Mesić, koji je o optužbama na svoj račun odlučio progovoriti u intervjuu za Nacional.

Zbog otvorenih mu prijetnji, pa i onih smrću, Mesić je dobio i pojačanu policijsku zaštitu.

Mesić je iznio svoje viđenje šokantnog čina generala Praljka.

"Shvatio sam da je to davno prije odlučio i pripremao, o čemu govori i podatak da je prije dosta vremena napisao i oporuku i oproštajno pismo. Dakle, to nije odluka donesena na mah, nego je pripremljena. On je htio poslati poruku da je presuda nepravedna i da se ne osjeća krivcem za ratne zločine. To je bila njegova poruka", rekao je Mesić.

Bivši je predsjednik komentirao i optužbe Vladimira Šeksa da je izravno odgovoran za Praljkovu smrt.

"Nemam namjeru polemizirati ni s kime tko si gradi spomenik ispisujući debele knjižurine, perući vlastitu biografiju, a možda ipak i savjest. Međutim, Šeks bi trebao biti svjestan činjenice da je, izričući tu ničim potkrijepljenu optužbu protiv mene, preuzeo izravnu, a ne posrednu odgovornost za sve što bi mi se moglo dogoditi. Od njegovih optužbi nemam se potrebu braniti niti to želim i imam razloga"

Mesić smatra da je Šeks time htio skrenuti pažnju sa "svojih problema".

Bivši hrvatski predsjednik kaže da ne bi imao ništa protiv osnivanja saborskog istražnog povjerenstva za istragu o suradnji s Haagom. "Ja sam samo provodio ustavni zakon", ističe Mesić.

Na Šeksove tvrdnje da je lažno optuživao Hrvatsku, Mesić kaže da Šeks možda ne razumije što znači biti svjedok na sudu. "Svjedok ne smije biti ni na čijoj strani... već na strani istine i tako sam se ja uvijek postavljao, da govorim istinu", rekao je bivši predsjednik.

Mesić presudu šestorci iz BiH i konstataciju u istoj da je postojao udruženi zločinački poduhvat od strane Hrvatske, a ne i drugih zaraćenih strana u ratu u BiH, komentirao kao proput haškog tužiteljstva u njihovu ranijem radu.

"To treba pitati tužiteljstvo haškog tribunala, zašto nisu više inzistirali na povezanosti. Osim toga, uvijek sam smatrao da vrh armije i Blagoje Adžić i Veljko Kadijević moraju odgovarati po zapovjednoj odgovornosti, ali ništa se u tom smislu nije poduzimalo", kaže.

Mesić, kojeg se u desničarskim proziva i kao nekog tko nije želio Hrvatsku ili veleizdajnika, opisao je činjenicu koju oni koji ga prozivaju za takvo što ili ne poznaju ili ignoriraju. Riječ je o susretu s bivšim njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom i dogovaranju priznavanja Hrvatske. Za taj sastanak nije znao prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman, a sastanak je dogovorio Mesićev prijatelj Božo Dimnik, a za njega je znao još samo Janez Drnovšek, koji im je osigurao put do Bonna, koji je u to vrijeme još uvijek bio njemačka prijestolnica.

"Dimnik mi je pričao kako je u srpnju 1991. bio u društvu s Genscherom i Helmutom Kohlom te su oni rekli da se vrlo teško može očekivati da zapadne zemlje priznaju Sloveniju i Hrvatsku, jer bi to značilo da bi se odjednom na ovom prostoru stvorilo sedam novih država... Kad mi je Dimnik to ispričao, pitao sam ga može li on mene privatno upoznati s Genscherom da mu ja pojasnim situaciju i on je to sredio", priča Mesić.

Bivši predsjednik opisuje i sam sastanak s Genscherom.

"Objasnio sam mu da je moj stav da u Jugoslaviji nije moguć novi politički dogovor jer je Jugoslavija izgubila sve integrativne faktore, Tito je umro, partija se raspala, a armija je prešla na stranu Miloševića i pretvorena je u srpsku vojsku... Rekao sam mu da je jedini izlaz u tome da Njemačka i druge zemlje priznaju Hrvatsku i Sloveniju, a da će nakon toga i druge republike ostvariti svoju samostalnost", kaže Mesić.

Govorio je Genscheru i o tome da vjeruje kako će doći do rata u Sloveniji, Hrvatskoj i BiH, na što ga je Genscher preko Dimnika, kao prevoditelja, pitao blefira li to on njemu.

"Dimnik mu je odgovorio da ne blefiram. Na to je Genscher pitao na koga računamo da će nas priznati. Odgovorio sam mu: Pa, vi, Mađarska, Vatikan i druge zemlje. On je na to odgovorio kako ne bi bilo dobro da prva bude Njemačka, nego bi bilo dobro da nas najprije prizna neka neutralna zemlja i predložio je da to bude Island. Čak je upotrijebio jedan izraz: 'Nemojte nas koji smo bili na istoj strani u Drugom svjetskom ratu'", prisjeća se Mesić.

Nakon tog razgovora Mesić je o svemu obavijestio Tuđmana, koji je odmah Šeparovića poslao u diplomatsku misiju na Islad - po priznanje Hrvatske.