Posljednjeg dana ožujka 2022. godine na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije bilo je nezaposleno ukupno 19.372 osobe, što je 27 posto manje u odnosu na isti period lani. Velika većina njih se mora suočiti s pronalaskom novoga posla, ali i pripremom svega potrebnog za obavljanje razgovora.
Pročitajte i ovo
"Osoba prilikom gubitka posla ili traženja prvog posla prvo mora osvijestiti svoje zanimanje. Što želi raditi, koje kompetencije ima, koja znanja ima, i onda to usporediti s tržištem rada", rekla je Marija Halić iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ).
"Informacije koje mi prikupljamo su o stručnosti nezaposlene osobe - znači od radnog iskustva, kvalifikacija, obrazovnih programa koji su završile, do raznih dodatnih edukacija, znanja stranih jezika, vozačkih dozvola i slično", dodala je savjetnica HZZ-a Draženka Pucko.
Nakon informiranja o tome što se traži na tržištu rada osoba u potrazi za poslom treba ozbiljnije pristupiti i pisanju životopisa kako bi se prijavila za traženo zanimanje.
"Informacije u životopisu trebaju biti točne, znači istinite. Životopis mora biti gramatički i pravopisno ispravno napisan. Isto tako uz životopis je dobro pripremiti motivacijsko pismo ili molbu kroz koju se zapravo obraćate poslodavcu, predstavljate sebe u nekoliko rečenica", tvrdi Halić.
Najvažnija je priprema a razgovor za posao
Hrvatski zavod za zapošljavanje nezaposlenima će osigurati pomoći oko sastavljanja životopisa, u profesionalnom usmjeravanju, kao i u vidu radionica ili direktnog kontakta sa savjetnicima.
Prilikom pisanja životopisa i motivacijskog pisma nezaposlene osobe trebaju navesti zbog čega se prijavljuju za radno mjesto, koje su njihove kompetencije, znanja i vještine, ali je potrebno istražiti i očekivanja od poslodavca.
"Kad osoba dobije poziv za razgovor, bitno je da se za razgovor pripremi i to tako da se informira o poslodavcu. Znači u kojoj djelatnosti poslodavac djeluje, čime se bavi, koja je njegova vizija, misija, strateški ciljevi, strategija, kao i koje vrijednosti njeguje u svojoj firmi", ističe Halić za Informer.
Poslodavac će osobi koja pristupi razgovoru za posao postaviti i nekoliko pitanja za koja je potrebno unaprijed pripremiti odgovor. Uz to treba paziti i na izgled koji neće biti presudan, ali će biti vrlo važan u donošenju odluke.
"Izgled govori koliko vam je uopće bitan susret s poslodavcem. Zato je bitno da budete lijepo obučeni, da budete uredni, čisti, čiste kose. Jer kad uđete u prostoriju za razgovor ono što ostavlja taj prvi dojam - on je izuzetno važan. Zato je važno da uz izgled kandidat prilikom razgovora za posao i aktivno sluša. Znači da sluša pitanje koje mu poslodavac postavi i da daje konkretne odgovore na to pitanje. Odgovor na to pitanje može biti 20 sekundi, maksimalno do dvije minute", preporučila je zaposlenica HZZ-a.
Razgovori za posao u pravilu traju od 15 do 20 minuta, ovisno o visini pozicije na koju se osoba prijavljuje. Ako poslodavac odabere uži krug kandidata, očekivati se mogu i selekcijski postupci i testiranja naročito kada je riječ o zapošljavanjima u javnoj upravi, državnoj, jedinicama lokalne samouprave i velikim kompanijama. Pri tome je važno razgovarati i o visini iznosa plaće za posao za koji se prijavljujete, a to se najčešće obavlja na kraju razgovora za posao.
"Naravno da je to jedno od legitimnih pitanja. Nekada poslodavac iznenadi kandidata upitom koliku plaću očekuje, to je isto jedna od stavki koje je dobro proučiti, kolike su plaće u određenom sektoru da ne zatražite previše ili premalo", ističe Pucko.
No to je pitanje najdelikatnije i važno ga je postaviti u pravo vrijeme.
Emisiju 'Informer' pogledajte besplatno na novatv.hr!
