Ako ste za vrijeme pandemije dobili pomoć od države, novac možda morate vratiti: "Kakva je to stimulacija, država mora činiti više"

Obrtnici Dijani Čubrić je kao i mnogim poduzetnicima pandemija zaustavila posao. U prva dva mjeseca od države je dobila 7.250 kuna potpora.

Pročitajte i ovo Most skupio potpise Domovinski pokret više ne želi istragu o Stožeru i koroni: "Situacija nije ista kao prije" U Hrvatskoj Nulti COVID-19 pacijent prije četiri godine pod rotirkama odveden u bolnicu: "Traumatično iskustvo gdje se preko noći okrenuo svakodnevni život"

"Razlog zašto nisam mogla dobiti dalje je što doprinosi i porezi nisu plaćeni u redovnom roku. A ako nismo radili kako ćemo ostvariti sredstva za plaćanje doporinosa. I cirka preko godinu dana poslali su mi da moram vratiti sredstva", objašnjava.

Novac je vratila, ali brojna su joj pitanja i dalje ostala.

"Kakva je to stimulacija države za poduzetnike. Ako ljudi nisu mogli raditi, imati kontakt s ljudima, država je definitivno morala nešto učiniti za nas, ali bespovratno", smatra obrtnica.

Odriješili kesu, ali sada je žele opet napuniti

Država i je odriješila kesu. U dvije pandemijske godine isplaćano je trinaest milijardi kuna potpora za očuvanje radnih mjesta, a dobilo ih je oko 120 tisuća poslodavaca. No velik je i iznos koji se mora vratiti.

"Možemo reći da je do sada oko dvadeset tisuća poslodavaca vratilo oko 304 milijuna kuna u proračun za primljene potpore", potvrdio je ravnatelj HZZ-a Ante Lončar novinaru Dnevnika Nove TV Ivanu Čorkalu.

Nije pošteno, poručuju iz udruge Glas poduzetnika, da se od poslodavaca retroaktivno traži povrat. I to, kako kažu, temeljem naknadno donesenih uvjeta. Sada ispada, ističu, da je isplativije bilo podijeliti otkaze.

"Nama su se javili članovi koji moraju vratiti čak i do 120 tisuća kuna. Stižu raznorazna obrazloženja, da su se promijenili uvjeti, iako su poduzetnici kada su se prijavljivali na poziv za poptore za očuvanje radnih mjesta ispunjavali sve uvjete", govori nam glavna tajnica UGP-a Branka Prišlić.

Iako je bilo onih koji su s potporama petljali, u Zavodu za zapošljavanje, doduše indirektno, priznaju i svoju pogrešku.

"U tim trenucima temeljem dokumentacije koju su dostavili moguće je da je došlo do isplata. Najčešće su pogreške bile to što poduzetnici nisu pripadali ciljanim kategorijama ili primjerice je bilo nedopuštenih otkaza ili je neka osoba bila na porodiljnom i primala osnove iz HZZO-a pa se radilo o dvostrukom financiranju", zaključio je Lončar.

Ali za pogreške države penala nema.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr