Zašto su cijene tako visoke? "Cirkus slavi svoj peti rođendan, ne bi nas trebali zavarati njihovi argumenti"

Galerija 1 1 1 1

tri vijesti o kojima se priča Užas u Berlinu Tragedija u dječjem vrtiću: Vrata pritisnula mališana i ubila ga Kaos VIDEO Snimke koje lede krv u žilama: Valovi visoki devet metara pogodili turistički raj Javlja HZMO Dobre vijesti za tisuće roditelja: Provjerite račune, uskoro sjeda novac

Hrvatska je među zemljama s najvišim rastom cijena, zbog čega su mnogi po namirnice počeli odlaziti u Italiju, Sloveniju ili čak Mađarsku. Građani su krenuli i u bojkot trgovina. 

Ekonomski analitičar i konzultant Petar Vušković za DNEVNIK.hr analizira uzroke ovako visoke inflacije, marže trgovaca, rješenja za inflaciju te što bi Vlada mogla napraviti kako bi se smanjile cijene hrane. 

"Ishodišni uzrok inflacije je tiskanje novca. Kako je inflacija uvijek monetarni problem, višak novca obezvrijedio je novac. Inflacija na hrvatskom tržištu apsorbirala je sve specifičnosti našeg tržišta. Zadnji mjesec prema Eurostatu imamo najbrži rast inflacije u Europi.

Slobodno možemo reći da je inflacija mjera nereda na tržištu. Uzorci su iznadprosječni rast plaća, nedostatak radne snage koji poskupljuje rad, turizam koji stvara dodatnu potrošnju što potvrđuje rekordni rast cijena u uslugama te hotelima, trgovački oligopol, manjak trgovina koji bi bili vođeni politikom diskontnih cijena, privid eura da je sve pojeftinilo za 7,5 puta tzv. tržišna fatamorgana, zatim ovisnost o uvozu i nedostatak samodostatnosti u poljoprivrednoj proizvodnji". 

Na pitanje tko je odgovoran za visoku inflaciju, odgovara: 

"Taj tržišni nered je prisutan od 2021. godine i ove godine inflacijski ciklus slavi svoj peti rođendan. Slavlje bi trebali upriličiti svi uzročnici inflacije. Banke koje su rekordno zarađivale na inflaciji gurajući u ruke novac potrošačima, potrošači jer su željeli trošiti, i pritom su obarali potrošačke rekorde mjerene fiskaliziranim računima, Vlada jer je dobila savršenu makroekonomsku sliku kroz rast poreznih prihoda i u konačnici rast bruto domaćeg proizvoda, što su potvrdile i bonitetne kuće svojevrsnim „aplauzom“; te naposljetku ali i ne manje važni - trgovci".

Hranu kupujemo najviše kod trgovaca. Mislite li da su njihove trgovačke marže visoke?

"Trgovci su po svojoj prirodi oportuno usmjereni, vješti merkantilisti još od vremena Dubrovačke republike. Benedikt Kotruljević začetnik ideje dvojnog knjigovodstva je isticao kroz svoj rad da se dobrim vođenjem poslovnim knjiga može dobro trgovati i zaraditi. Od tada su trgovci imali vremena izučiti računovodstvena knjiženja i prikrivati dobar rezultat kroz financijska izvještavanja. Alati su razni: amortizacije, rabati dobavljača, transferne cijene, naknade za ulazne proizvode, naknade za pozicije na policama. Ne bi nas trebali zavarati njihovi argumenti oko niskih prodajnih marži", poručuje. 

Trgovci su ugradili svoju zaradu u rast cijena i trebaju snositi dio odgovornosti, napominje Vušković. 

"Od rasta cijena još su veći problem nekad i stopostotne oscilacije cijena istih proizvoda u različitim trgovinama. Tu je i manjak kvalitete proizvoda. Napravili su sve da zbune potrošače. To je tržišni nered.

Poslovna etičnost ili kako oni to vole zvati "društvena odgovornost" lijepo je opisana na njihovim web stranicama, ali nažalost njihova uloga u društvenoj odgovornosti je tek deklarativne naravi. Vidjelo se to i kod spuštanja PDV-a, kada su cijene trgovaca ostale iste". 

Evo koja su moguća rješenja za visoku inflaciju.

"Hrana je egzistencijalna nužnost. Potrošači su najosjetljiviji na rast cijene hrane. U ukupnoj potrošnji kućanstva rast cijena najteže podnose oni s najnižim dohocima tzv. Engelov zakon. Rješenje za visoku inflaciju su osviješteni i udruženi potrošači. Bolja informiranosti i opreznija kupnja". 

Vušković ističe tri mjere kako bi se smanjile cijene hrane i što Vlada može napraviti. Postavlja se pitanje i zašto ih Vlada nije već primijenila. 

"Istaknuo bih tri mjere:

Vraćanje dvojnog iskazivanja cijena. I to sve dok inflacija ne padne na 2% na godišnjoj razini. U stvarnosti ne znamo koliko što plaćamo. Naše novčanice su poprimile drukčije vrijednosti.

Pokretanje nacionalnih kampanja kupnje od OPG-ova.

Vlada bi trebala pokretati akcije kupnje od naših OPG-a. Jeftinije je kupovati direktno od proizvođača, nego kod onih koji se ugrađuju na proizvođačku cijenu. Jeftinije je, kvalitetnije i zdravije.

Aplikativno rješenje – Trgovac mjeseca

Vlada bi trebala osmisliti program koji bi online mjerio cijene po trgovačkim lancima. Na mjesečnoj razini bi se birao trgovac koji je imao najniže cijene za taj mjesec. Time bi se potaknulo natjecanje u smanjivanju cijena. Kupcima bi se ostavio prostor za online kupnju proizvoda najniže cijene, nešto slično kao Jeftinije.hr", napominje. 

Evo što rade druge države i koji je njihov recept u borbi protiv visokih cijena hrane.

"Druge države koriste slične alate kao i mi. Najčešće se ograničavaju cijene najvažnijih proizvoda na određeni rok. U Mađarskoj su imali uspješan primjer isticanja svake promjene cijene proizvoda i isticanja promjene veličine pakiranja tzv. šrinkflacija, što je jednako važno.

Nekada cijena proizvoda ostane ista ali se smanji količina.

U državama koje sustavno upravljaju svojim tržištem npr. Danskoj, fokus je bio odmah čim su se pojavili inflatorni pritisci, na zelenoj tranziciji s naglaskom na solarne panele. Procijenjeno je da bi solarni paneli u dužem roku značajno smanjili cijenu energije, a samim time i trošak proizvodnje hrane". 

O izvorima rasta cijena hrane u trgovinama, Vušković kaže kako su to prije svega međunarodni izvori ili tzv. driveri rasta cijena hrane kao što su ekstremne vremenske promjene: rast temperatura, suše, obilne padaline.

"To je osobito vidljivo kod rasta cijena uvoza voća i povrća. Na međunarodnim burzama primjerice cijena kave je rasla između 60 i 80%. Voće će ove godine rasti za 25%.

Hrvatska većinu hrane uvozi, na takav način uvozimo i inflaciju. Na već uvezeni rast cijene hrane, ugrađuju se distributeri, a potom i spomenuti trgovci, a na kraju i država kroz PDV.

Cijena uvezenog voća promjeni tri puta svoju vrijednost dok dođe do naših polica. Ostali faktori kao npr. logistika, trošak rada, ili najam su važni, ali nisu toliko značajni", rekao nam je Vušković zaključno. 

Pročitajte i ovo Ne odustaje Trump: "Apsolutno ćemo uvesti carine Uniji, ponašaju se užasno prema nama"

Pročitajte i ovo Brojne primjedbe Kako do stana? "Vladin plan ima nekoliko problema, dvije odredbe baš su nepoštene"

Pročitajte i ovo Zanimljiva promjena Stižu nove novčanice eura, nije riječ samo o izgledu: "Uzbuđeni smo"