No, s obzirom da je riječ o slučajevima koji su u više navrata odgađani u raznim fazama postupka upućeni smatraju kako ih ne bi iznenadilo da se odluke o datumu novih suđenja prolongiraju zbog nedolaska optuženika, novih zahtjeva njihovih obrana ili sličnih razloga.
Pročitajte i ovo
Pripremno ročište Bandiću zakazano je za 2. a Sanaderu za 3. listopada.
Sporna pozajmica i struja ispod tržišne cijene
U novom bi suđenju Sanader na optuženičku klupu trebao sjesti zbog optužbi da je s bivšim vlasnikom Dioki grupe Robertom Ježićem 2008. poticao, u međuvremenu preminulog, predsjednika uprave HEP-a Ivana Mravka da Ježićevim tvrtkama isplati pozajmicu od 15 milijuna kuna i prodaje struju ispod tržišne cijene.
Suđenje je trebalo početi još na ljeto 2014. kada je odgođeno zbog bolesti obojice Sanaderovih suoptuženika.
Petu po redu optužnicu protiv Sanadera sud je potvrdio još u rujnu 2013. iako je gotovo ista optužnica već bila na sudu, ali ju je tužiteljstvo povuklo i nakon godinu dana vratilo dopunjenu novim vještačenjima.
Kada je u veljači 2012. ispitan u toj istrazi, Sanader je odbacio sumnje da je zloupotrijebio položaj i ovlasti kao predsjednik Vlade. Mravak je, međutim, priznao nedjelo, dok je Ježić prvo poricao krivnju da bi zatim postao krunskim svjedokom tužiteljstva u slučajevima Ina-MOL i Hypo u kojima je bivši premijer pravomoćno osuđen na osam i pol godina zatvora, ali je presudu ukinuo Ustavni sud.
Sanader je u međuvremenu nepravomoćno osuđen u slučaju Planinska, a ponovno mu se sudi za izvlačenje novca iz državnih institzucija i tvrtki preko agencije Fimi media, nakon što je prvu osuđujuću presudu ukinuo Vrhovni sud.
Štandovi udruzi U ime obitelji
Često odgađanje ročišta obilježilo je i dosadašnje faze postupka u slučaju štandovi u kojem je optužnica podignuta još u veljači 2015. konačno potvrđena u srpnju ove godine.
Bandić je u tom slučaju optužen da je sa svojim suradnikom Ivicom Lovrićem i voditeljicom Tržnica Zagreb Zdenkom Palac udruzi U ime obitelji priskrbio nezakonitu korist od najmanje 308 tisuća kuna, ustupajući im štandove na kojima su prikupljali potpise za referendum.
Prvu optužnicu protiv Bandića u ovom slučaju optužno vijeće sutkinje Pavelin Borzić odbacilo je u srpnju 2015. zaključivši da u postupanju zagrebačkog gradonačelnika nije bilo obilježja kaznenog djela.
No, Vrhovni je sud u svibnju 2016. prihvatio Uskokovu žalbu i zaključio da je odbacivanjem optužnice Županijski sud povrijedio odredbe kaznenog postupka "jer je izreka tog rješenja proturječna obrazloženju". (Hina)
