Poražavajuće brojke: Samo ove tri europske zemlje imaju manju izlaznost od Hrvatske

Hrvatska je svrstana među četiri europske zemlje s najnižim stopama izlaznosti na izbore, pokazuje studija Zaklade Fridrich Ebert na predstavljanju u Zagrebu. 

tri vijesti o kojima se priča Procjena Dnevnik Nove TV doznaje kolike bi mogle biti cijene goriva od idućeg tjedna DESET MJESECI KASNIJE Blanka, Sevdaha i Dragec poginuli su u eksploziji tvornice: Pokrenuta istraga protiv troje osumnjičenih Samo oprezno Znate li koliki je domet radara za mjerenje brzine vožnje? Evo koliko daleko mogu snimati

Na posljednjim parlamentarnim izborima 2020. godine izlaznost je bila 46,4 posto. Samo Rumunjska (31,9 posto), Bugarska (40,6 posto) i Albanija (46,3 posto) imaju niži odaziv od Hrvatske, ističe se u studiji "Tko (ne) glasa u Hrvatskoj?" koju su u Novinarskom domu predstavili autori Michael Jennewein i Bartul Vuksan-Ćuse.

Pročitajte i ovo Snaga stigme Roditelji željeli sakriti djetetovu dijagnozu, pa krivotvorili dokumente! I neki stručnjaci štete djeci: ''On to ima, ali ne mora pisati..."

Autori ističu tri skupine kod kojih je izborna apstinencija izraziti naglašena, a riječ je o mladima, manje obrazovanima i radničkoj klasi. 

Jennewein je ustvrdio da se odaziv glasača na izbore smanjuje u svim zapadnim demokracijama, no ipak je i dalje najveći odaziv u Skandinaviji, a najmanji u jugoistočnoj Europi.

"Hrvatska prednjači u niskom odazivu i to je problem za demokraciju", upozorio je Jennwein iz bečkog ureda Zaklade Fridrich Ebert za međunarodnu suradnju Demokracija budućnosti.

Pročitajte i ovo zeleno svjetlo Plenković o otvaranju pristupnih pregovora BiH: "S Ursulom von der Leyen u kontaktu sam gotovo svaki dan u vezi toga"

Drugi autor Bartul Vuksan-Ćuse javio se videovezom sa Sveučilišta Autonoma u Barceloni. Kao najčešće izborne apstinente izdvojio je mlade glasače, u dobi od 18, 19, 20 i 21 godinu, navodeći da je riječ o životnom ciklusu u kojemu mladi smatraju da njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u politici.

Studija pokazuje i da raste vjerojatnost za odaziv s većim stupnjem obrazovanja kao i da na izbore slabo izlazi radnička klasa (građevinski radnici, vozači autobusa ili prodavači u trgovinama).

Rezultate je komentirao Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, naglasivši da u Hrvatskoj od 2000. godine konstantno pada odaziv građana na parlamentarne izbore. 

Krivca vidi u nedovoljnoj zastupljenosti demokratske kulture u obrazovnom sustavu, a kao jedno od mogućih rješenja naveo je spuštanje dobne granice za biračko pravo na 16 godina, po uzoru na Austriju i neke njemačke pokrajine.

Pročitajte i ovo Osipanje pred izbore Raskol u HSS-u: Glavni tajnik napustio stranku, Beljak mu upao na presicu

Govoreći o izbornom potencijalu apstinenata, u studiji se sugerira da stratezi etabliranih stranaka u svoje kalkulacije uglavnom ne uključuju zalaženje u neglasački tabor jer je teško osmisliti kampanju za izborne apstinente.

Takve kampanje zahtijevaju kandidate s jedinstvenim prihvatljivim profilom, ali i takva kampanja, kako se ističe, ima potencijal osvojiti glasove.

Kao primjer navedeni su i izbori u Velikoj Britaniji 2017. kada su laburisti dobili dodatnu podršku birača od 9,6 posto usmjerivši svoju kampanju na birače s tradicionalno niskim odazivom.