Pred glasačima diljem svijeta megaizborna je godina. Pravo glasa u idućih 12 mjeseci imat će više od tri milijarde ljudi. Glasat će tako građani najmnogoljudnije zemlje svijeta, Indije, ali i malene Litve. Izbori predstoje zemljama na svim kontinentima, u Aziji uz Indiju, birat će oko pola milijarde ljudi u Bangladešu, Indoneziji i Pakistanu. U Africi, uz ne pretjerano demokratsku Ruandu na izbore će izići građani Južnoafričke Republike, a glasat će i u Meksiku.
Bliže nama izbori očekuju Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje se nakon dugo vremena očekuje kraj konzervativnih Vlada te najviše šanse za pobjedu i parlamentarnu većinu imaju laburisti.
Važne su to promjene za Europsku uniju čijih će 27 zemalja članica ići na izbore za Europski parlament. Naime, u lipnju 400 milijuna europskih birača bira 720 zastupnika i zastupnica EP-a. Na izbore će i građani SAD-a, ali i Rusije. Iako se na njima pobjednik već zna, izbori će biti test podrške Vladimiru Putinu u jeku rata u Ukrajini te zamrznutih odnosa između Rusije i Europske unije.
Hrvati će građanski neposluh vježbati tri puta
Hrvatski će građani na birališta izlaziti tri puta. Uz izbore za Europski parlament, očekuju nas parlamentarni, a zatim i predsjednički izbori. Iako je datum europskih izbora već poznat, 9. lipnja, za ostale građani i dalje nestrpljivo iščekuju termine. Kao termin za parlamentarne spominju se travanj, ali i rujan, a predsjednički će biti krajem godine.
Najvažniji za Hrvate, parlamentarni izbori, pokazuju velike podjele i negativne trendove po pitanju izlaznosti. Tako Crobarometar pokazuje da građani Lijepe Naše nemaju pojma koga uopće žele za premijera ili premijerku.
O mogućem slabom izbornom odazivu govore podaci ankete prema kojima 32,6 posto ispitanika ne zna koga žele za premijera/premijerku, dok 20 posto njih bira odgovor ostali, dakle ni jednog od kandidata najistaknutijih stranaka u RH. Dakle, više od polovine Hrvata nema ozbiljnog favorita na parlamentarnim izborima ili nema nikakvog kandidata.
Sličan je trend i kod mladih jer još uvijek postoji problem njihove mobilizacije na izborima. Posljednje dostupno istraživanje Eurobarometra o mladima na izborima pokazuje izostanak interesa za unutarnjom politikom, ali i totalni fijasko kada su u pitanju izbori za Europski parlament.
Trećina mladih nema interes za izbore
Od svih ispitanika u Hrvatskoj, 68 posto ih planira izići na parlamentarne izbore, no tek 53 posto na europske. Kada su ispitivani mladi do 24 godine samo 39 posto ih vjerojatno izlazi na europske izbore, dok ih 28 posto tvrdi da sigurno neće glasati. Svega 16 posto onih koji se još uvijek školuju tvrde da uvijek glasaju.
Većina mladih s kojima smo razgovarali planiraju glasati, no nešto manje njih izlazi na izbore za Europski parlament. Ističu da ne znaju za koga bi glasali pa ostaje upitno hoće li to učiniti do izbora i odlučiti se za neku opciju ili će na kraju odustati od izbora zbog nedostatka kandidata ili stranaka koje podržavaju.
Studentica politologije Ivana sigurno će glasati. "Nemam neki poseban razlog. Izlazila sam do sad, pa ću i ovaj put". Ipak, napominje da ne zna za koga bi glasala te naglašava kako se "svašta još stigne dogoditi do izbora". Planira izići i na izbore za EP: "Kad već imam pravo glasa, zašto ga ne iskoristiti".
Mladi potpuno izgubljeni
Na izbore će i Marijana. "Planiram izići na parlamentarne izbore. Mislim da je to dužnost svakog državljana i odluka koja će u iduće četiri godine formirati našu svakodnevicu", kaže Marijana koja zna za koga će glasati. Student agronomije Fran ne zna za koga želi glasati te ističe da ne zna koje su opcije i da to tek treba provjeriti, no to ga neće spriječiti u glasanju. "Planiram izići na izbore zato što želim promjenu".
Studentica Grafičkog fakulteta Sanja nema nikakvu namjeru glasati. "Ne planiram izlaziti na parlamentarne izbore jer nisam dovoljno upućena u politiku. Moje znanje uglavnom se svodi na medijske izvještaje o pojedinim hrvatskim političarima", naglašava i dodaje kako ju to rastužuje: "Tako ne bi trebalo biti. Mladi, uključujući mene, bi trebali izlaziti na izbore".
Ima i onih koji imaju drugačiju motivaciju. Student Frane iz Omiša kazao nam je zašto planira izići na izbore. "Zato što još donekle vjerujem u ovu vukoje*inu od države i da se s drugim opcijama možemo nekako izvući, iako sam svake godine sve više pesimist nego optimist. Mislim da znam za koga ću glasati i to zato što nema previše drugih dobrih opcija". Zaključuje da bi i drugi trebali isto napraviti. "Mislim da bi to trebalo biti obvezujuće za svakoga."
Europski izbori kamen spoticanja
Upitani o izborima za Europski parlament, studenti i mladi pokazali su visoku razinu neinformiranosti, a nerijetko i manjak interesa. "Ne znam koliko zastupnika Europarlamenta biramo. Kao i većina Hrvata malo zanemarujem EU izbore", naglasila je Marijana. "Na europske izbore neću izlaziti jer o njima ne znam ništa", kazao je Fran koji je misli da za EP biramo jednog zastupnika. Ni Jelena s FER-a ne zna koliko zastupnika biramo za EP.
Sanja zna da biramo dvanaest zastupnika, no ni ona neće glasati. "Što se tiče europskih izbora, nisam planirala sudjelovati. Iako sam dijelom upoznata s radom europskog parlamenta, ne znam ništa o pojedinačnim zastupnicima ili strankama", ističe.
Student u inozemstvu Petar nije siguran smije li uopće glasati i kako. Ipak, planira izići na izbore. "Želja mi je glasati i uvijek sam glasao. No, s obzirom da sam trenutno u inozemstvu, moram provjeriti koje birokratske zavrzlame stoje ispred mene da budem u mogućnosti glasati. Nisam se pretjerano informirao o tome". Za kraj je objasnio kako želi glasati jer vjeruje da "promjena počinje od nas, glasača".
Je li nam izlaznost "lažno pozitivna"?
Mladi većinom tvrde da planiraju izići na izbore, a s obzirom na to da ih malo zna za koga bi glasali, ostaje upitno hoće li se ta želja pretočiti na izbore u stvarnosti ili će ipak prevladati apatija jer ih nijedna stranka neće uspjeti mobilizirati na izbore. S druge strane ne znaju puno o izborima za Europski parlament pa ih, sukladno istraživanju Eurobarometra, tek nekoliko zna koliko zastupnika biramo.
O tomu da bi izostanak znanja o europskim izborima, kao i nepoznavanje kandidata mogli umanjiti izlaznost svjedoče i podaci s prošlih izbora. Naime, Hrvatska je na posljednjim izborima 2019. imala jedan od najslabijih odaziva birača. Glasalo je tek 28,85 posto građana.
Koji je uzrok tomu, nemoguće je utvrditi sa stopostotnom sigurnošću, no nepoznavanje izbora za Europski parlament, kao i nezadovoljstvo ljudima i strankama koji se natječu na parlamentarnim izborima, barem u slučaju naših sugovornika, pokazuje se vrlo važnim faktorom. Stoga strankama u izbornoj godini ostaje svevremenska zadaća, motivirati birače, pogotovo mlade i preseliti ih iz topline doma na birališta.
