Galerija
Na izboru za pjesmu Eurovizije svaka zemlja sudionik predstavlja po jednu pjesmu te smije glasati samo za druge zemlje, ne i za sebe, zbog čega su se često glasovi dijelili među nacijama prijateljima, bilo zbog geografske blizine ili kulturnih, političkih ili povijesnih sličnosti.
Pročitajte i ovo
Eurosong je tijekom godina postao platforma za političke poruke, pa je primjerice 2022. godine Rusiji odbijeno sudjelovanje zbog situacije s Ukrajinom, a iste je godine Ukrajina odnijela i pobjedu. Niz zemalja godinama je slao pjesme s antiratnim porukama, a i Hrvatska je 2023. godine poslala na natjecanje Let 3 s pjesmom protiv Putinovih ratnih ambicija.
Pročitajte i ovo
Vjerojatnije je da će određene zemlje ili blokovi zemalja međusobno glasati za ili protiv jednih ili drugih prije nego što će se odlučiti glasati za neku treću zemlju, potvrdilo je to i jedno istraživanje glasanja, prenosi BBC. Zemlje koje su najčešće među sobom podijelile glasove su Grčka i Cipar, Francuska i Njemačka, Ujedinjeno Kraljevstvo i Irska, Švedska i Finska i do prije 2016. Ukrajina i Rusija.
Pročitajte i ovo
Zemlje s najboljim rezultatom obično su one s najviše veza, bilo jezičnih, etničkih, povijesnih ili geografskih. Grafikon glasanja koji je napravio Politico pokazuje prijatelje u glasanju unutar EU-a, a debljina linija pokazuje udio glasova među zemljama. Hrvatska je tako dosad dala najviše glasova Srbiji, a primila najviše glasova od Slovenije.
U pokušaju da umanji politički utjecaj, od 2023. u polufinalnim natjecanjima glasa samo publika televotingom, ne i stručni žiri, a globalno glasanje u eurozoni omogućuje svima da daju svoj glas.
Pročitajte i ovo
Ove godine prema predviđanjima na kladionicama favoriti za pobjedu su Švicarska i Hrvatska.
