Kič, blještavilo, glazba i politika ovih dana tresu Hrvatsku, ali i cijeli svijet. Sve oči uprte su u Švedsku, točnije grad Malmö, u kojem se ove godine održava natjecanje za pjesmu Eurovizije.
Hrvatski predstavnik Baby Lasagna s pjesmom "Rim Tim Tagi Dim" ušao je u finale, a publika u dvorani euforično je popratila nastup Marka Purišića pjevajući i plešući uz pjesmu "Rim Tim Tagi Dim", koja je tjednima na prvom mjestu kladionica.
Nastup iz polufinala Eurosonga pogledali su milijuni ljudi diljem svijeta, a na društvenim je mrežama Baby Lasagna najpopularniji. Uslijed ovoga logično je pitanje - hoće li i može li Hrvatska biti domaćin Eurovizije iduće godine i koliko sve to uopće košta?
Hrvatska je dosad samo jednom organizirala ovakvo natjecanje, i to kada je 1989. godine na Eurosongu pobijedila Jugoslavija s pjesmom "Rock Me" grupe Riva. Eurosong se godinu kasnije održao u Zagrebu u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski, a voditelji su bili Oliver Mlakar i Helga Vlahović.
Otad se u Zagrebu i svijetu puno toga promijenilo, a današnji produkcijski zahtjevi i zahtjevi Eurovizije općenito miljama su daleko od onih od prije 34 godine.
Hrvatska bi mogla biti domaćin Eurovizije, šanse za pobjedu imamo, ali bi to bio skup i zahtjevan projekt.
Svake godine trošak Eurovizije varira jer ovisi o doprinosima svih zemalja sudionica s obzirom na to da je natjecanje koprodukcija 40 javnih emitera iz cijele Europe. Svaka od njih doprinosi proračunu, zajedno s domaćinom i gradom, a tu su i sponzori i prodaja ulaznica.
Eurovision TV prošle godine je naveo kako natjecanje u potpunosti financirao BBC, a bile su uključene i zemlje sudionice. Međutim, naknada za sudjelovanje različita je za svaku zemlju, ovisno o čimbenicima poput BDP-a i njezine veličine.
Eurovizija navodi da se isplata dijeli po tome koje zemlje "imaju najveću težinu" u natjecanju. Televizijska kuća zemlje domaćina također doprinosi s između 10 i 20 milijuna eura (8,6 do 17,2 milijuna funti). Još jednom, to ovisi o lokalnim okolnostima i raspoloživim resursima za državu i njezinu televizijsku kuću.
Vjeruje se da pet velikih nacija (UK , Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska ) svake godine najviše doprinose, pisao je The Sun.
Proteklih godina neke su zemlje zaradile, no neke su ostale u dugovima nakon natjecanja.
Eurovision TV piše kako je švedski Malmö 2013. godine navodno potrošio oko 18,4 milijuna eura na domaćinstvo spektakla. Također, procjenjuje se da je Moskva "svoj" Eurosong 2009. godine platila oko 38,5 milijuna eura, dok je njemački Düsseldorf ta priča 2011. godine stajala oko 27 milijuna eura.
Najskuplji Eurosong zbivao se, prema procjenama, 2012. godine u Azerbajdžanu, čiji je grad Baku platio oko 65 milijuna eura. Lanjski je Eurosong Veliku Britaniju, računa se, stajao oko 35 milijuna eura. Kao televizijska kuća domaćin, BBC je snosio najveći dio računa, britanska je vlada pridonijela s 11 milijuna eura, a sam Liverpool uložio je dodatnih 4,5 milijuna eura.
Prema konzervativnijoj procjeni, organizacija lanjske Eurovizije nije stajala više od 11,3 milijuna eura.
Malmö 2024
Ovogodišnja organizaciju u tom gradiću svakako je jeftinija od one 2016. godine u Stockholmu, kada je u organizaciju događaja uloženo 100 milijuna švedskih kruna, od čega je polovica otišla u renoviranje i troškove vezane za arenu. Malmö je svakako jeftinija opcija za Švedsku u usporedbi sa Stockholmom, a organizatori su se ove godine očigledno vodili onom manje je više.
Pročitajte i ovo
Urednik portala eurosong.hr Ivan Horvat za DNEVNIK.hr govori o prednostima i manama ako Eurosong dođe u Hrvatsku.
Kaže kako domaćinstvo Eurosonga daje sjajnu priliku da se Hrvatska dodatno promovira u svijetu, brendira, ali i zaradi.
"Organizacija ovakvog događaja svakako se isplati. Isplati se i promotivno i financijski. Tu je velik broj sponzora, u organizaciju se uvijek uključi i grad i država, ali financijski bi nam se itekako isplatilo. Na takav veliki događaj dolazi velik broj ljudi i Hrvatska bi bila samo u plusu", rekao nam je Horvat.
Eurosong je ogroman mehanizam i to je događaj koji se priprema godinu dana. U njega su uključeni Europska radiodifuzijska unija, zemlja domaćin, ali i televizije ostalih zemalja koje pomažu u organizaciji.
"Ovo je svakako događaj koji bi morao zadovoljiti i zahtjevnu sigurnosnu komponentu, ali Hrvatska bi svakako mogla zadovoljiti i taj zahtjev", rekao nam je Horvat.
Stockholm 2016. godine - financijski izvještaj
Produkcijski najzahtjevniji i najraskošniji Eurosong bio je svakako 2016. godine u Švedskoj u Stockholmu. Više od 200 milijuna ljudi pratilo je finale u Globe Areni. Više raznih događanja u gradu privuklo je više od 38 tisuća ljudi, što članova delegacija, akreditiranih novinara i običnih fanova. Evaluacija održana drugog tjedna pokazala je da je osam od deset posjetitelja dalo pozitivne ocjene gradu, dok je sedam od deset stanovnika grada bilo više nego pozitivnog mišljenja o održavanju Eurosonga u njihovu gradu.
S financijskog aspekta, Eurosong 2016. Stockholmu je donio zaradu od 263 milijuna švedskih kruna (27 milijuna eura). Gledajući uloženi novac, grad je na Eurosongu zaradio više od dva i pol puta više. Posjetitelji su najviše trošili na hranu, smještaj, zabavu i šoping, a jedino je Svjetski hokejaški kup 2012. donio veću zaradu. Također, Stockholm je zaradio oko 100 milijuna kruna više nego Malmö tri godine ranije.
Stockholm je u organizaciju Eurosonga uložio oko 100 milijuna švedskih kruna, od čega je 50 posto otpalo na renovaciju dvorane (instalacija Wi-Fi mreže i uređenje okoliša). Troškovi su također uključivali i Eurovision Village u Kungsträdgårdenu i Euroclub. Upravo se Eurovision Village pokazao kao veliki hit jer ga je u dva tjedna posjetilo više od milijun i pol ljudi.
Tijekom svibnja Stockholm je ostvario više od 1,2 milijuna noćenja, što je povećanje od 4 % u odnosu na isti mjesec prethodne godinu. Noćenje stranih turista poraslo je za čak 11 %, a najveći broj turista došao je iz Njemačke (9 %) i Ujedinjenog Kraljevstva (25 %), pokazalo je financijsko izvješće nakon održanog Eurosonga 2016. godine.
