Zbog rata u Ukrajini i političkih (ne)odnosa s Rusijom, približavanje zime dobilo je novu dimenziju. Mnogi će se složiti kako smo proteklih godina naučili važnost političkog dogovora, diversifikacije pravaca, energetskog miksa i tranzicije ka obnovljivim izvorima energije.
Kako stojimo ove godine s plinom, hoćemo li se imati čime grijati i po kojoj cijeni, za DNEVNIK.hr analizira voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Ivan Odrčić.
Napominje kako će važnu ulogu imati dvije države. Ukoliko donesu dva poteza, cijena plina ići će gore. Mogla bi čak i eksplodirati.
"Iako je današnja cijena plina (oko 45 EUR/Mwh na nizozemskoj burzi) otprilike četiri puta viša nego 2019., ona je ipak daleko ispod rekordnih razina kakvima smo svjedočili tijekom prošle godine, što je bila direktna posljedica sukoba na istoku Europe te naglog prekida većeg dijela veza s europskim glavnim dobavljačem tog energenta – Ruskom Federacijom (oko 90% plina EU uvozi, a od toga je 40% osiguravala Rusija).
Sam geopolitički pomak u 2022. je rezultirao pritiskom EU da se jače krene prema obnovljivim izvorima energije, ali ponajviše da se okrene alternativnim pravcima dobave plina (naglasak putem LNG terminala), u prvom redu SAD i Katara.
S obzirom da je trenutno udio potrošnje LNG plina u ukupnoj EU potrošnji plina cca 40%, potrebno je posebno obratiti pozornost na najnovija geopolitička kretanja.
A one govore u prilog nešto jače volatilnosti tog (pod)tipa energenta. Ukoliko izuzmemo užasnu situaciju u Ukrajini te u najnovijem trenutku i u Svetoj zemlji, zatim zatvaranje Tamar plinskog polja kod Izraela, nedavnog curenja baltičkog plinovoda, ali i sporadične štrajkove u jednim od najvećih plinskih postrojenja globalno (Australija), najveći rizik za ovaj tip energenta leži u odlukama dviju država: Irana i Egipta", napominje Odrčić i pojašnjava.
"Zašto Irana? Zato jer njihova naizgled nepokolebljiva podrška radikalnim elementima koji su uključeni u sukob u Izraelu/Palestini može relativno brzo i lako rezultirati regionalnom sukobom (umjesto lokalno koncentriranim kakav je zasad) te bi vrlo vjerojatno takva situacija eskalirala do te mjere da bi se i Iran direktno uključio, a jedna od posljedica bi mogla biti onemogućavanje slobodnog protoka transporta kroz Hormuški tjesnac.
Tim činom (gdje prolazi otprilike petina svjetske trgovine naftom i cca 5% trgovine LNG) cijene plina bi eksplodirale na svjetskim burzama, jednako kao što su to napravile u mjesecima od početka sukoba u Ukrajini.
Zašto Egipta? Zbog najave iz vrha države da bi se od početka 2024. godine mogla povećati naknada za prolaz kroz Sueski kanal za sve vrste plovila, odnosno za tankere za sirovu naftu/kemikalije/rasuti teret te brodove koji prevoze plin (LPG/LNG) za otprilike 15%, što bi, također kao i u slučaju Irana, dovelo do povećanja cijene plina.
Neovisno o potencijalnim rizicima, trenutna situacija glede prirodnog plina (njegove cijene i dostupnosti) je povoljna, kako na razini EU, tako i u Hrvatskoj", kaže.
Plin je globalna roba koja ovisi o globalnim cijenama, no Hrvatska, čini se, ove zime, nema razloga za zabrinutost.
"Članice EU su osigurale dovoljne količine ovoga energenta za nadolazeću zimsku sezonu, što se može vidjeti iz popunjenosti nacionalnih skladišta plinom, a koja bilježe povijesne maksimume (preko 95% popunjenost u prosjeku), dok je povoljna okolnost bila i prošla klimatološki blaga zima, kao i trenutno blaga jesen.
U Hrvatskoj je dodatno zaštićen segment kućanstva, s obzirom na subvencioniranje cijene plina za isti i to do travnja 2024. godine, što će također doprinijeti stabilizaciji cijena.
Isto tako valja se podsjetiti da je u našoj zemlji relativno razvijena i proizvodnja plina, koja zadovoljava otprilike trećinu potreba gospodarstva, uz također relativno dobro razvijenu transportnu infrastrukturu te činjenicu da posjedujemo i jedan LNG terminal (koji se u dogledno vrijeme namjerava kapacitetno proširiti s gotovo 3 na malo iznad 6 mlrd kubnih metara).
Pročitajte i ovo
Dodatno, tijekom 2022. i 2023. su pokrenuti brojni projekti razvoja LNG terminala, što će, prema procjenama, na tržište u naredne dvije godine donijeti novih 100 mln metričkih tona sposobnosti ukapljivanja (cca 26% današnjeg kapaciteta), a djelovati će sigurno na sniženje cijene plina na tržištu.
Zaključno na temu, tijekom zime 2023./2024. ne očekujem značajan porast cijena plina na globalnom tržištu, odnosno očekujem kretanje na otprilike trenutnim razinama od oko 45 EUR/Mwh.
Ono što će stvarati pritisak na nižu cijenu ovoga energenta su novi LNG terminali, odnosno ulaganja u obnovljive izvore kao i slabljenje globalne potražnje uslijed globalno slabijeg ekonomskog rasta te predanost EU članica da potpomažu vlastita gospodarstva u vidu energetskih potpora.
S druge strane, pojačana volatilnost bi mogla proizlaziti iz geopolitičkih promjena, kojima u posjednje vrijeme svjedočimo sve intenzivnije, međutim, malo je vjerojatna situacija onakvog energetskog šoka što se ovoga energenta tiče kakav nas je zadesio tijekom 2022. godine", rekao nam je zaključno Odrčić.
