Bukti novi rat u svijetu: Slijedi li nam još jedan val rasta cijena hrane, plina i nafte?

Hoće li rat na Bliskom istoku utjecati na globalna kretanja cijena hrane i energenata? Odgovor ima voditelj analiza makroekonomije i tržišta kapitala Bloomberg Adrije Ivan Odrčić. 

"Posljednji događaji u Svetoj Zemlji ne bi trebali dovesti do globalno jačih pomaka u kretanjima cijena hrane, nafte i plina. Globalne cijene roba u posljednjih gotovo dvije godine većim su dijelom bile više determinirane sukobom na istoku Europe", rekao nam je Odrčić. 

Naime, cijene prirodnog plina skočile su na rekordne razine tijekom prošlog ljeta jer se nije mogao predvidjeti precizan učinak zimskog perioda 2022. godine glede snabdijevanja Europe tim energentom, što zbog prekidanih dobavnih lanaca iz Rusije, što zbog nedostatka kapaciteta za njegovo skladištenje u većem dijelu kontinenta, objašnjava.

"S obzirom na to da se EU relativno brzo snašao u tome (pojačana suradnja sa Katrom, SAD-om, Norveškom… te rekordno brza izgradnja plutajućih terminala i slično), cijena plina danas je na razinama s kraja ljeta 2021. godine (otprilike 48-49 €/MWh). S druge pak strane, veći je mogući globalni poremećaj mogao doći od sukoba između Azerbajdžana i Armenije, no, srećom, ta situacija nije eskalirala do te mjere da bi bili poremećeni geopolitički odnosi glede konkretno sigurnog i stabilnog tranzita plina iz Azerbajdžana prema EU-u", napominje. 

Dodatno, cijena plina iznimno je volatilna. Odrčić objašnjava zašto je to tako. 

"Većinom je to zbog sentimenta, više nego zbog ozbiljnijih razloga (skladišta su u Europi popunjena do vrha, a i zima bi trebala biti temperaturno blaža), a nedavni je primjer utjecaja na volatilnosti cijene štrajk radnika u plinskim postrojenjima Australije, što je rezultiralo njezinim naglim porastom.

Slijedom toga, vrlo ograničeni sukob na jednom dijelu Izraela ne bi trebao dovesti u pitanje globalne cijene plina (izuzev moguće povremene volatilnosti, kao npr. zbog privremenog zatvaranja plinskog polja Tamar).

Moglo bi se govoriti o takvom scenariju jedino ako dođe do većeg regionalnog sukoba koji bi imao potencijal postati svjetski, a to je, u prvom redu, između Izraela i Irana, no vjerojatnost za takvo što je relativno mala." 

Malo dobrih vijesti

Evo što će se događati s cijenama hrane. 

"Što se tiče cijena hrane, one su u padu od kraja 2022. godine. Hrana je bila znatno poskupjela od početka sukoba na istoku Europe, prvenstveno jer dvije sukobljene strane drže značajne udjele u proizvodnji odnosno izvozu žitarica. Trenutačna slika pokazuje da su pritisci na cijene znatno oslabjeli i dosegnuli u prosjeku svoju razinu iz prve polovine 2021., osim u slučaju šećera, koji je dosegao najvišu razinu od 2011. (ponuda šećera trenutačno je ključni pokretač).

S obzirom na daljnji tijek ekonomske aktivnosti EU27, SAD-a i Kine, odnosno očekivanu slabiju potražnju iz tih zemalja te već neko vrijeme relativno protočan sustav izvoza ukrajinskih žitarica, očekujem daljnje smirivanje globalnih cijena hrane." 

Odrčić prognozira što će se događati s cijenama nafte. 

"Kada je u pitanju globalna cijena nafte, ona, kao i cijena plina, ne bi trebala jako oscilirati, s obzirom na nekoliko faktora. Prvo, udio svjetske proizvodnje nafte iz zemalja članica OPEC-a u posljednje 23 godine smanjio se na 37 posto (s 50 posto u 2000. godini!), a time se smanjio i globalni (političko-ekonomski) učinak kojim bi one determinirale kretanje globalne cijene nafte.

Drugo, iako je Rusija u istom periodu povećala svoj globalni udio u proizvodnji crnog zlata (s 11 na 13 %), pravi dobitnik je SAD (s 12 na 15 %) i preostale zemlje (s 27 na 35 %), izvan ovdje spomenutih, koje su znatno povećale svoje kapacitete, a naglasio bih da u ovim potonjim ima puno prozapadno orijentiranih, dok je SAD svoj udio povećao na krilima proizvodnje nafte iz škriljevca, čime je nakon mnogo desetljeća došao ponovno do situacije da je postao i neto izvoznik nafte 2019. i 2020. godine.

To povećanje udjela proizvodnje SAD-a i njihovih partnera osigurava nešto više prostora za utjecaj ka smirivanju globalnih cijena sirove nafte. Treće, potražnja iz Kine znatno je slabija (i srednjoročna perspektiva na tom je tragu), što bi također guralo cijene nafte prema dolje, s obzirom na velike količine koje ta zemlja uvozi, te bi time efektivno anulirala dogovoreno smanjenje proizvodnje iz članica OPEC+.

Slijedom svega navedenog, smatram da će globalna cijena nafte (tipa Brent) do kraja godine biti stabilna, odnosno da će se kretati u rasponu od 85 do 90 američkih dolara za barel", napominje.  

Proizvodnja nafte Foto: Bloomberg, OECD

Najveći utjecaj sukoba unutar države Izrael osjećat će se u samom Izraelu.

"Njihova ekonomija već trpi određene posljedice ratnog stanja svakim danom kako se sukobi nastavljaju. Sama aktivacija mobilizacije oko 300 tisuća ljudi znači da će gotovo isti broj ljudi nedostajati na radnim mjestima, a kako rat odmiče, poslovna aktivnost kaska.

Što se tiče sektora koji će biti najviše pogođeni, to su u prvom redu informacijska tehnologija i turizam, s obzirom na njihov značajan doprinos u BDP-u. Olakotna je okolnost što zemlja ima iznimno visok udio robne razmjene s EU-om i SAD-om, na koje ukupno otpada pola robnog izvoza te time može izbjeći veće poremećaje svojega gospodarstva nego da više trguje s neposrednim susjedstvom", kaže nam ekonomski analitičar. 

Udio robnog izvoza Izraela po regijama Foto: MMF, BAA

Što se tiče hrvatske ekonomije, ona ne bi trebala osjećati značajnije direktne posljedice, s obzirom na gotovo beznačajan udio robne razmjene sa Izraelom, a i relativno malen broj turističkih posjetitelja.

"U 2022. godini ukupna je robna razmjena iznosila 159 milijuna eura, od čega je izvoz u židovsku državu iznosio 114 milijuna eura (0,5 % u ukupnom robnom izvozu RH), a uvoz 45 milijuna eura (0,1 % ukupnog robnog uvoza RH).

Pročitajte i ovo RATNO LUDILO VELIKA FOTOGALERIJA Ovako danas izgleda sumanutost rata na Bliskom istoku: Posvuda su tijela u vrećama, Gaza je sravnjena sa zemljom

Što se tiče strukture izvoza, najveći dio izvoza otpada na mineralna goriva, mineralna ulja i proizvodi njihove destilacije; bitumenske tvari; mineralni voskovi (63 milijuna eura ili 55 % izvoza u Izrael), zatim farmaceutski proizvodi (20 milijuna eura ili 17 %) te nuklearni reaktori, kotlovi, strojevi i mehanički uređaji i njihovi dijelovi (11 milijuna eura ili 10 %).

Što se tiče turističkih dolazaka državljana Izraela, u 2022. godini u Republiku Hrvatsku stiglo ih je otprilike 40 tisuća ili samo 0,2 % ukupnog broja dolazaka, a bitno je spomenuti da je prosječan broj provedenih dana izraelskog turista u RH samo 2,9 ili znatno manje od prosjeka prosječnog turista koji provede pet-šest dana", rekao nam je zaključno Odrčić.