Božinović o nasilju među djecom: "Granica između online i stvarnog više ne postoji"

Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je utorak da je policija od rujna prošle godine do kraja travnja 2025. godine prijavila 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici žrtve ili počinitelji vršnjačkog nasilja, što je u prosjeku gotovo pet slučajeva dnevno.

tri vijesti o kojima se priča PRELIMINARNA ISTRAGA Ovo je uzrok tragične avionske nesreće u Indiji? Crna kutija otkrila nevjerojatan propust KOD SLAPOVA Tragedija na popularnom izletištu: Mlada žena pala u rijeku i poginula zločin potresao zagreb Istražitelji sve bliže motivu hladnokrvne likvidacije: Žena je bila u evidenciji Zavoda za socijalni rad

"Od rujna prošle godine do kraja travnja ove godine policija je prijavila 1105 kaznenih djela u kojima su maloljetnici žrtve ili počinitelji vršnjačkog nasilja. To čini prosjek od gotovo pet slučajeva maloljetničkog vršnjačkog nasilja dnevno", upozorio je Božinović na stručnom skupu "Od klika do udarca – granica koja nestaje“ u Policijskoj akademiji "Prvi hrvatski redarstvenik". Pri tome najveći broj njih događa se u i oko škola, najčešće osnovnih.

Na skupu su stručnjaci iz područja psihologije, obrazovanja, prava i policijskog sustava upozorili da u društvu sve više nestaje granica između virtualnog i stvarnog svijeta te online nasilje sve češće prerasta u stvarne prijetnje i fizičko nasilje. Stoga je potrebno jačati međuresornu suradnju i osnažiti zajedničko djelovanja kako bi se stvorilo sigurnije okruženje u digitalnom i stvarnom prostoru.

Sve brutalnije metode online nasilja

I Božinović je upozorio na vrlo zabrinjavajući trend online nasilja pri čemu brojni roditelji nisu svjesni svega što se događa s njihovom djecom jer ili nemaju vremena, a nerijetko nemaju znanja ni vještine.

"Djeca bez nadzora i podrške u ovakvim situacijama sve češće postaju plijen predatora na internetu, a ne samo na internetu. Ponekad su i sami počinitelji nasilja, pogotovo oni koji su kontinuirano izloženi kroz štetne sadržaje. To se mora prepoznati", poručio je. Smatra i da svi napori neće biti dovoljni ukoliko se cijelo društvo ne uključi u rješavanje problema.

Upozorio je kako stručnjaci već dugo godina upozoravaju na nove oblike i sve brutalnije metode online nasilja pri čemu posebno zabrinjava činjenica da su djeca, koja su involvirana u sve to, sve mlađa. Kako u ulozi žrtava, tako i počinitelja.

"Anonimnost interneta je poseban problem jer ona olakšava zlostavljanje. Uz to je vezan i manjak empatije, ponekad i dugotrajna izloženost nasilju prije njegovog otkrivanja. I onda nam šteta postaje sve veća i dublja", upozorio je.

Božinović je naglasio i važnost ranog prepoznavanja djece s nasilnim obrascima ponašanja jer je s njima potrebno preventivno i stručno raditi prije nego što nasilje eskalira. Istaknuo je i da je policija uključena u preventivne aktivnosti te su u prošloj godini proveli više od 1500 preventivno-edukativnih aktivnosti kojima su obuhvatili više od 97.000 djece i mladih.

Pirnat Dragičević: Roditelji s djecom prosječno razgovaraju samo sedam minuta dnevno

I pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević upozorila je da je nasilje sve više prisutno kod djece sve niže kronološke dobi pri čemu su oblici nasilja sve brutalniji. Također, postoji i sve veći broj najmlađe djece koja ne reagiraju na nasilje i koji su promatrači nasilja.

"Imaju nedostatak empatije što nas posebno treba zabrinuti", upozorila je. Naglasila je i da nasilje u djece ne nastaje 'preko noći' te je stoga važno prepoznati "vrisak i krik djeteta" kojim ono odrasle upozorava da pati i traži pomoć.

Pirnat Dragičević je istaknula i važnost preventivnih programa kako ne bi došlo do nasilja. Smatra da su preventivni programi koje provodi policija za svaku pohvalu, ali oni trebaju biti strukturirani i evaluirani te takvi koji će dovesti do pozitivnih rezultata pri čemu njima trebaju biti obuhvaćena sva djeca.

Uz to, odrasli trebaju ne samo pružiti podršku djeci nego ih i od najranije dobi poučiti da nasilje nije dobro te ga je potrebno prijaviti.

Poražavajućim smatra podatak da je sedam minuta dnevno prosječno vrijeme u kojem roditelji provode u razgovoru s djecom, a najčešće se razgovara o školskom uspjehu. Apelirala je na odrasle da povećaju vrijeme razgovora s djecom, da s njima razgovaraju i o drugim stvarima kako bi se stvorio odnos povjerenja.