Boje se da će od jeseni jesti skuplji kruh, a u isto vrijeme kupuju ga više nego što im treba. No postavlja se pitanje je li opravdano poskupljenje, posebice jer na kruh i mlijeko ne plaćamo PDV. Ako poskupi sirovina, poskupit će i gotov proizvod, to su zakoni ekonomije.
Pročitajte i ovo
Cijena pšenice na svjetskim burzama raste, a s njom i strah Hrvata od poskupljenja kruha. No unatoč strahu, kante za smeće pune su hrane, poglavito kruha. Kupljeni kruh pojede se u 4 od deset obitelji. Onih 6 spreme ga u smeće.
Ili hedonisti ili rastrošni, Hrvati godišnje bace hranu vrijednu čak 4 milijarde kuna. 'Svaki bi potrošač morao naučiti kupiti koliko može pojesti, pa nećemo po cesti vidjeti odbačene komade kruha', rekla je Vlasta Piližota, prehrambeni tehnolog.
U Zagrebu se pojede svaka treća kupljena štruca, a Istrijani i Dalmatinci s kruhom su najštedljiviji. Deponija za hranu nema pa ona završi sa tonama ostalog smeća. 'Ljudi to prikupljaju doma u crne vreće s ostalim smećem, mi odvezemo, ali ne znamo kolika je točno količina kruha', rekla je Tatjana Elez iz Unikom-a.
>> Potrošačka košarica za srpanj 6.635 kuna
Umjesto darovati pučkoj kuhinji ili koristiti za stočnu hranu, Hrvatima je draže bacanje u kontejner. Međutim, ako ste vlasnik pekarnice ili dućana, i hoćete stari kruh donirati Caritasu ili pučkoj kuhinji, na to ćete platiti porez. Apsurdno, nije li?
