Obavijesti Video Pretražite Navigacija
o ratu u Ukrajini

Plenković: "Tražimo Rusiju da zaustavi 'blitzkrieg', Hrvatska će pomoći izbjeglicama koliko će moći"

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Predsjednik Vlade Andrej Plenković u petak je rekao da će Hrvatska, vezano uz situaciju s izbjeglicama iz Ukrajine, pomoći koliko može i koliko bude trebalo.

"Što se tiče opskrbe plinom, tu možemo biti mirni. Sustav opskrbe plinom u Hrvatskoj će funkcionirati normalno, sigurno do kraja sezone grijanja", rekao je Plenković u Dnevniku HTV-a odgovarajući na pitanje kako će se sankcije Rusiji odraziti na Hrvatsku.

Podsjetio je kako je Vlada sufinancirala izgradnju terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku koji je Hrvatskoj omogućio alternativni pravac opskrbe plinom čime je, rekao je, dugoročno osigurana strateška neovisnost i mogućnost da se s tim količinama plina pokriju sve potrebe i gospodarstva i kućanstava.

Na pitanje hoće li EU imati jedinstveni odgovor na izbjegličku krizu, budući da prema Europi kreću deseci tisuća izbjeglica, odgovorio je da je solidarnost svih europskih lidera nepodijeljena.

"U ovom trenutku, to su prije svega zemlje kuda su se oni uputili: Mađarska, Poljska i Slovačka. Svi su u fazi pripreme i rade planove", rekao je i dodao kako je još u četvrtak ujutro bio sastanak Užeg kabineta Vlade sa svim sastavnicama domovinske sigurnosti, Sigurnosno-obavještajne agencije, Ministarstva unutarnjih poslova, Civilne zaštite, Crvenog križa... "Svi su u pripravnosti i tu su da pomognu koliko možemo i koliko bude trebalo", rekao je Plenković za HTV govoreći o prihvatu izbjeglica iz Ukrajine.

Pročitajte i ovo Gordan Akrap trebamo li se bojati? Sigurnosni stručnjak upozorava na mogući potez Rusije: "Hrvatska mora posebno paziti..."

Plenković je rekao i kako će ta distribucija biti ravnomjerna te dodao da Hrvatska ima iskustva u prihvatu izbjeglica iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine iz 90-ih.

Odgovorio je i na pitanje hoće li vrlo brzo biti organizirana sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost kako bi se raspravilo o utjecaju krize na naša područja, na što predsjednik Zoran Milanović kaže da ne treba žuriti i treba pričekati da se vidi razvoj događaja na terenu.

Plenković je rekao da mu je bitno da se sastaju što prije i da mu je tu spremnost izrazio i telefonski.

"Bio sam na sastanku Europskog vijeća, on je predstavljao Hrvatsku na video-konferenciji NATO-a. Mislim da je bitno da imamo usuglašena stajališta, ali eto. Mislim da smo govorili slično, ne nužno isto, i dobro je da se i on primakao stalnoj, čvrstoj, višegodišnjoj i jasnoj poziciji Hrvatske koja govori o tome da se moramo držati temeljnih načela - poštovanja suvereniteta država", rekao je Plenković.

Pročitajte i ovo U Kijevu odjekuju eksplozije i dan nakon početka invazije IZ MINUTE U MINUTU Zelenski spreman na mirovne pregovore, u Ukrajinu stiže i vojna pomoć

Plenković: Rusija invazijom poslala poruku Zapadu, tražimo da zaustavi "blitzkrieg"

"Ruska invazija na Ukrajinu je poruka predsjednika Vladimira Putina da nastoji ispraviti greške i slabosti svojih prethodnika te poruka Zapadu o protivljenju NATO-voj politici otvorenih vrata", ocijenio je u petak premijer Andrej Plenković i ponovo uputio poziv Moskvi da zaustavi "blitzkrieg" na suverenu državu.

"Poruka koja je (ovom agresijom) poslana je vrlo jasna: predsjednik Putin nastoji ispraviti slabosti i greške ranijih ruskih lidera (...) to je poruka Zapadu o neširenju politike otvorenih vrata NATO-a, poruka Europskoj uniji i SAD-u", rekao je Plenković.

Pročitajte i ovo Ivan Čorkalo meta napada i civilni objekti Reporter Ivan Čorkalo i dalje u beskrajnoj koloni: "Kijev je napustilo nekoliko stotina tisuća ljudi. Među njima ima vojno sposobnih muškaraca"

Po njegovim riječima, neposredne posljedice će, bez ikakve dileme, biti dvije krize - jedna je dodatni rast cijena energenata i nova izbjeglička kriza te stvaranje presedana da neki regionalni ili globalni hegemon može posegnuti za okupacijom neke druge zemlje i za to ne očekivati posljedice.

"To su ozbiljni, krupni događaji koji su se dogodili jučer i koji će utjecati na međunarodne odnose u mjeri kakvu još nismo vidjeli u godinama koje su pred nama", smatra šef vlade.

Ponovo je osudio Rusiju zbog intervencije na Ukrajinu nazvavši je "blitzkriegom", napomenuvši da nije još prošlo ni 48 sati, a već se vode borbe za glavni grad.

Datum 24. veljače, rekao je Plenković, ostat će u povijesti međunarodnih odnosa kao dan kada smo vidjeli flagrantno kršenje svih načela na kojima počivaju cijeli multilateralni sustav i međunarodni odnosi.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna s premijerom i suradnicima Zelenski videom s ulica Kijeva demantirao glasine: "Svi smo ovdje, branimo Ukrajinu"

"Vidjeli smo kršenje međunarodnog prava na jedan nevjerojatan način, agresijom, invazijom, praktični blitzkriegom na suverenu državu, s kopna, zraka i mora s ogromnim snagama. Prošlo je manje od 48 sati i već se vode borbe za glavni grad, Kijev", rekao je premijer.

"Ova agresija Rusije je nedopustiva, mi je pozivamo da prestane s tom agresijom i da poštuje Ukrajinu kao suverenu državu", poručio je.

Na pitanje je li EU uvela preblage sankcije Rusiji, imajući u vidu golemo razočarenje ukrajinskog predsjednika Volodomira Zelenskija u odgovor Zapada, Plenković je ponovio da je Unija u četvrtak reagirala s "ogromnim paketom sankcija".

Prvi paket je bio odgovor na rusko priznanje Donjecka i Luganska, a drugi na invaziju, podsjetio je premijer i najavio razgovore o trećem paketu sankcija.

Pročitajte i ovo Ivana Petrović u studiju Dnevnika Nove TV Analiza drugog dana rata Ivana Petrović o mogućnosti sastanaka Putina i Zelenskog: "To je čista provokacija, to nije moguće"

Kao dio drugog paketa sankcija, ministri vanjskih poslova država EU-a u petak su zamrznuli imovinu predsjednika Vladimira Putina i ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova te izrazili spremnost za dodatne mjere ako se situacija ne promijeni.

Osvrnuvši se na moguće isključivanje Rusije iz svjetskog sustava plaćanja Swift, Plenković je kazao da jednom kada se takve odluke donesu, one imaju učinke i na države članice EU-a.

Novi ministar - stručna, ali i politička osoba

Premijer je u petak komentirao i rekordni BDP od 10,5 posto kazavši kako treba osvijestiti činjenicu da je u 2021. bio najveći gospodarski rast RH u povijesti. Naveo je da se pokazala agilnost hrvatskog gospodarstva, a osobito izvoza, uz sve mjere zbog COVID-krize.

Plenković je izrazio uvjerenje da je Hrvatska među prve dvije, tri zemlje EU po rastu BDP-a dodajući da u idućim godinama BDP neće imati ovako velik rast, ali da će sigurno biti vrlo snažan.

Pročitajte i ovo Istraživanje Nove TV nakon uhićenja Darka Horvata - 10 PAD ILI RAST Ekskluzivno istraživanje Dnevnika Nove TV: Kako stoje politički prvaci HDZ-a nakon uhićenja Darka Horvata? Zanimljiva je i situacija u Zagrebu

Na pitanje tko će biti novi ministar prostornog uređenja i graditeljstva, Plenković je odgovorio da kako su preuzeli da to bude netko iz HDZ-a nakon što je bio predložio čelnika HNS-a Stjepana Čuraja, a liberalni partneri nisu bili suglasni. Htjeli smo ojačati liberalni blok u Vladi, bila je to dobronamjerna poruka, dodao je.

"Preuzeli smo da to bude predstavnik HDZ-a. Moje je principijelno mišljenje da se u Vladu ne može zalutati, za biti u Vladi treba ići na izbore, izložiti se i predstaviti program", rekao je i naglasio da će na toj funkciji biti stručna, ali i politička osoba te da imaju niz kandidata s kojima razgovaraju.

Rekao je i da obnova ne čeka. "Obnova traje, za godinu dana produljen je rok europskog Fonda solidarnosti", rekao je Plenković.

Više o ratu u Ukrajini pratite >>OVDJE.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene