Poznato koji su najčešći prekršaji u prometu i koja je najveća naplaćena kazna: Je li novi strogi zakon ispunio svrhu?
Piše L. R.,
08. listopada 2020. @ 09:33
Ministarstvo unutarnjih poslova napravilo je analizu stanja sigurnosti u cestovnom prometu godinu dana nakon primjene izmjena Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Podijelite
Izmjene Zakona djelomično su doprinijele povećanju sigurnosti prometa na cestama, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture.
Izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koje su stupile na snagu 1. kolovoza 2019. godine, uvedene su značajne novine kojima je propisano strože kažnjavanje počinitelja osam najtežih prekršaja za koje je detektirano da uzrokuju najveća i najteža stradavanja u prometu:
prekoračenje dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu za više od 50 km/h
vožnja u suprotnom ili zabranjenom smjeru,
namjerni prolazak kroz crveno svjetlo
vožnja pod utjecajem alkohola iznad 1,5 g/kg i vožnja pod utjecajem droga
odbijanje podvrgavanju ispitivanja radi provjere ima li u organizmu alkohola ili droga
upravljanje vozilom prije stjecanja prava
upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola ukinuta zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova i
upravljanje vozilom dok je vozačka dozvola oduzeta, dok je vozač isključen iz prometa ili mu je izrečena mjera privremenog oduzimanja vozačke dozvole ili zaštitna mjera).
Tijekom prve godine primjene izmjena i dopuna navedenog Zakona ukupno je sankcionirano 10.322 počinitelja koji su počinili 10.675 takvih najtežih prekršaja.
Najveći broj prekršaja utvrđen je zbog:
- vožnje pod utjecajem alkohola gdje je koncentracija bila veća od 1,50 g/kg – 3808 prekršaja
- upravljanja vozilom prije stjecanja prava – 3376
- upravljanja vozilom dok je vozaču izrečena mjera zabrane upravljanja – 1763.
- odbijanja podvrgavanja ispitivanju ili liječničkom pregledu, odnosno uzimanju krvi ili krvi i urina – 884 prekršaja.
Od ukupnog broja sankcioniranih počinitelja njih 3580 odnosno 34,7 posto je uhićeno.
Nadležnim sudovima policija je za 8605 počinjenih prekršaja, odnosno njih 80,6 posto predložila novčanu kaznu koja je potvrđena za 2413 počinitelja. Za 1263 počinitelja kazna nije potvrđena odnosno preinačene su u pravilu u blaže od predloženih. U preostalim slučajevima još se vode sudski postupci.
Maksimalna potvrđena novčana kazna je 37.200,00 kuna.
Za 2070 počinjenih prekršaja, odnosno za njih 19,4 posto policija je predložila kaznu zatvora koja je za 813 počinitelja potvrđena, za 905 počinitelja nije potvrđena, dok se u preostalim slučajevima također vode sudski postupci.
Maksimalne potvrđene kazne zatvora od 30 do 120 dana sudovi su određivali u slučajevima gdje su počinitelji u pravilu recidivisti odnosno osobe koje su više puta počinile najteže prekršaje, i to: upravljali vozilima pod utjecajem alkohola gdje je koncentracija bila veća od 1,50 g/kg, upravljali vozilom prije stjecanja prava, upravljali vozilom dok im je izrečena mjera zabrane upravljanja vozilom te za odbijanje ispitivanja ili liječničkog pregleda odnosno uzimanje krvi i urina.
Privremeno oduzimanje vozila
U navedenom razdoblju privremeno je oduzeto 30 vozilavozačima koji su u razdoblju od tri godine već bili najmanje dva puta pravomoćno kažnjeni za najteže prekršaje.
(Policija može vozilo privremeno oduzeti vozaču koji je najmanje već dva puta pravomoćno kažnjen u trogodišnjem razdoblju, počevši od stupanja ovog Zakona na snagu, a ponovno počini neki od 8 navedenih najtežih prometnih prekršaja. Privremeno oduzimanje znači oduzimanje do odluke suda, koji je dužan odluku donijeti u roku od 15 dana.)
Statistika prometnih nesreća u prvoj godini primjene
Zabilježeno je smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća za 14,5 %, smanjenje broja prometnih nesreća s nastradalim osobama 13,7% te s materijalnom štetom 14,9 %, smanjen je broj teško ozlijeđenih osoba za 6%, smanjen je broj lako ozlijeđenih osoba za 17,1% te
smanjen je i ukupan broj osoba nastradalih u prometnim nesrećama za 14,7% u usporedbi sa istim razdobljem godinu dana ranije (1.8.2018. do 31.7.2019.).
Iako su strožim mjerama i dosljednijim provođenjem represivnih dijelova postupanja nadležnih tijela ostvareni pozitivni pomaci i smanjen broj prometnih nesreća s poginulim osobama, poginulih je osoba 1,7% više odnosno 5 osoba je više poginulo u odnosu na ranije promatrano razdoblje (292 osobe u razdoblju od 1.8.2018. – 31.7.2019. te 297 u razdoblju od 1.8.2019. do 31.7.2020.).
Nesreće s većim brojem poginulih sudionika
Ovaj je porast prije svega povezan s činjenicom da se u navedenom razdoblju dogodilo nekoliko prometnih nesreća s više smrtno stradalih osoba. Dogodilo se ukupno 18 prometnih nesreća s poginulima u kojima je poginulo više osoba, 13 prometnih nesreća s dvije poginule osobe, četiri s tri i jedna s četiri poginula sudionika.
Od ukupnog broja prometnih nesreća s poginulima u godini dana primjene strožih sankcija, recidivisti su prouzrokovali 8,1% takvih prometnih nesreća dok su najveći broj takvih prometnih nesreća prouzrokovali vozači koji nisu zabilježeni kao česti prekršitelji prometnih propisa.
Negativni bodovi, ukinute i oduzete vozačke dozvole
Zakonom je pooštreno i kažnjavanje vozača zbog prikupljenih negativnih prekršajnih bodova te je sankcionirano 1392 vozača i to:
ukupno je ukinuto i oduzeto 536 važećih vozačkih dozvola, od toga 180 mladim vozačima, a 356 ostalim vozačima uz uskratu polaganja vozačkog ispita na rok od dvije godine,
ukinuto je 89 vozačkih dozvola vozača kojima je vozačka dozvola oduzeta ili prijavljena izgubljenom uz uskratu polaganja vozačkog ispita na rok od dvije godine,
za 120 vozača, a kojima je vozačka dozvola istekla, izrečena je uskrata podnošenja zahtjeva za produženje vozačke dozvole na rok od dvije godine, a za produženje moraju položiti vozački ispit i
za 647 vozača kojima još nije bila izdana vozačka dozvola, izrečena je uskrata podnošenja zahtjeva za izdavanje vozačke dozvole na rok od dvije godine.
Izrečeno je 28.392 zaštitnih mjera zabrane upravljanja motornim vozilom.
Zaključak
Izmjene Zakona djelomično su doprinijele povećanju sigurnosti prometa na cestama, ali nisu znatno utjecale na promjene ponašanja sudionika u prometu odnosno na usvajanje pozitivne prometne kulture.
Veće sankcije za prometne prekršaje utjecale su na smanjenje broja i posljedica prometnih prekršaja u očekivanom iznosu, ali je izostalo smanjenje broja smrtno stradalih u prometu kao najteže posljedice.
MUP pozitivnim ocjenjuje smanjenje ukupnog broja prometnih nesreća te ozlijeđenih osoba, a ostali pokazatelji ukazuju na potrebu iznalaženja novih rješenja kojima bi se snažnije zaštitili motociklisti te ostale ranjive skupine u prometu, poput pješaka i biciklista.
''Podizanje stanja sigurnosti izuzetno multifunkcionalnog cestovnog prometa na višu razinu, dug je i težak proces koji može uspjeti isključivo sinergijskim djelovanjem svih odgovornih subjekata.
Policija će svojim redovnim, planiranim i ciljanim aktivnostima preventivnog i represivnog karaktera, uz maksimalno korištenje opreme i tehnike za utvrđivanje najtežih prekršaja, pružiti svoj doprinos podizanju razine sigurnosti cestovnog prometa na području cijele Hrvatske i ispunjenu ciljeva određenih Nacionalnim programom sigurnosti cestovnog prometa.
U skladu s time nastavljaju se pojačane aktivnosti, posebice u dane vikenda, usmjerene prioritetno na prevenciju teških prometnih nesreća i njihovih posljedica, sprečavanje i sankcioniranje najtežih prekršaja, posebice tzv. četiri glavne ubojice u prometu, kao i prekršaje vozača mopeda i motocikala'', objašnjavaju.