Zagreb: projekt Paneuropskog naftovoda

PEOP je projekt opskrbe europskog tržišta naftom iz kaspijske regije, odnosno od rumunjske luke Constanze na Crnom moru, kroz spomenute zemlje, do naftovoda TAL (Trans Alpine Line) kod Trsta.

Pročitajte i ovo Sanacija u tijeku Otkriven uzrok izlijevanja nafte kod Zagreba, oglasila se i policija Kraj Družbe Putin zatvorio pipu: Zaustavljen je dotok nafte iz Rusije prema Poljskoj

Potpisivanje deklaracije očekuje se u sklopu Foruma o energetskoj sigurnosti, potencijalima i investicijama "Jugoistočna Europa energetski most između Ruske Federacije, Mediterana, kaspijskog i srednjoistočnog područja i Europske unije'.

Konferencija će se održati u sklopu hrvatskog predsjedanja Procesom suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP).

Do sada su sudjelovanje potvrdili ministri energetike ili energetski stručnjaci iz 37 zemalja, a na skupu se očekuje oko 400 sudionika.

Nakon potpisivanja deklaracije o projektu PEOP trebat će utvrditi kompanije koje tim pravcem žele izvoziti naftu iz Kaspijske regije, te one koje ju žele kupovati. Bude li interes dovoljan slijedi izrada potrebne dokumentacije, kao što su studije isplativosti i utjecaja na okoliš, a prema nekim procjenama samo izrada potrebne dokumentacije i dobivanje potrebnih dozvola stajat će oko deset milijuna eura.

Povijest projekta PEOP započela je, kao i priča o Družba Adrii,
krajem 90-ih, i to prvotno kao tzv. CPOT projekt (Constanza-Pančevo-Omišalj-Trst).

CPOT projekt i PEOP razlikuju se u stvari u svojoj krajnjoj točci, kod CPOT-a je za to bila predviđena luka Omišalj s idejom kasnijeg povezivanja s Trstom, no, krajem 2004. zaključeno je da bolju perspektivu ima PEOP, jer zahvaća daleko veće tržište, a ujedno smanjuje broj tankera koji ulaze u Sredozemno i Jadransko more.

PEOP projekt je vrlo važan za Hrvatsku zbog ekonomskih koristi i ekoloških razloga, jer bi njegovom realizacijom bio znatno smanjen tankerski promet kroz Jadran, istaknuo je nedavno, najavljujući potpisivanje deklaracije i pomoćnik ministra gospodarstva Željko Tomšić.

Na sam projekt duže je vrijeme velike rezerve izražavala Slovenija koja je isticala da bi on manjim dijelom išao preko ekološki osjetljivog slovenskog područja, te da sama Slovenija od prolaska naftovoda ne bi imala koristi jer nema rafinerije u kojoj bi mogla prerađivati naftu.

Prije nekoliko dana slovenska je Vlada ipak ovlastila svog ministra da supotpiše ministarsku daklaraciju o PEOP-u, ali i navela da je riječ o pravno neobvezujućoj deklaraciji za Sloveniju koja nije neposredno zainteresirana za taj projekt, ali ga podržava u smislu zajedničke europske energetske politike.

Ruta PEOP-a prolazi kroz Rumunjsku, Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju i Italiju u dužini od oko 1.856 kilometara, od čega na Hrvatsku otpada 435 kilometra.

U Hrvatskoj PEOP slijedi postojeći koridor Jadranskog naftovoda (JANAF) od Pančeva do Siska i od Siska do Melnice, ali bi trebalo uspostaviti i novi koridor od Melnica do slovenske granice.

Završna točka PEOP-a je Trst gdje se naftovod povezuje sa sustavom TAL koji je osim potrošača u Italiji povezan i s potrošačima u Austriji, Češkoj i Njemačkoj.

Prema studiji izvodljivosti, koju je za Rumunjsku napravio američki konzorcij Hill International, donja granica isplativosti PEOP-a je godišnji transport 40 milijuna tona nafte, a kao konačni se kapacitet predviđa transport 90 milijuna tona.

Ukupni troškovi uspostave cijelog sustava procjenjuju se na 2,62 milijardi dolara za slučaj transporta 60 milijuna tona godišnje, odnosno na 3,96 milijardi za transport od 90 milijuna godišnje.

U prvom bi slučaju investicije na području Hrvatske iznosile 760 milijuna, a u drugom 1,1 milijardu dolara, no, studija je pokazala i da bi izravna ekonomska korist za Hrvatsku u 20 godina korištenja bila gotovo 1,9 milijardi dolara.