Prije ulaska u Europsku uniju, upozoravaju u Poljoprivrednoj komori, domaći seljak mora se organizirati u zadruge. Inače, teško će sa sadašnjom količinom proizvoda biti konkurentan na tržištu. Iako pripada mlađem naraštaju, Dalibor sije tradicionalne kulture, kukuruz, pšenicu i soju.
Pročitajte i ovo
No, kako Europska unija kuca na vrata tako i Dalibor mijenja ploču jer je svjestan da s tri hektara kukuruza neće moći preživjeti. 'Ne znam što nas čeka, pogotovo nas mlade, ne znam hoću li s tom zemljom moći preživjeti', pita se Dalibor.
Tri hektara jagoda, pak, Petru donose lijepu zaradu, ali i ulaganja su puno veća nego u kukuruz. 'U početku sezone kilogram jagoda stoji 25 kuna, tada pada na deset kuna, ali mi smo i time zadovoljni', poručuje Petar. Dodaje kako se nada da je to njegova prednost te kako će jednog dana svoje jagode izvoziti u inozemstvo.
Hrvatskoj nedostaje projekata
S 5,7 hektara po gospodarstvu, Hrvatska spada u europske zemlje s malim posjedima. Poput Italije, no, Talijani na malim posjedima proizvode velike količine voća i povrća. 'Bavarska i Italija imaju kao i mi, pet, šest hektara, ali oni strašno dobro funkcioniraju. Nije im problem mala površina, problem je što organizirati na toj površini', tvrdi Darko Grivičić, predsjednik Poljoprivredne komore.
Prelazak na konkurentniju proizvodnju je skup. Europa novca ima, ali Hrvatska projekte baš i nema. Ove godine iskoristila je europski novac za samo 18 projekata. 'Samo 18 projekata za cijelu Hrvatsku je sramotno. Slovenija je, npr, povukla projekte vrijedne 330 milijuna eura', tvrdi Grivičić. Država bi za pisanje projekata trebala imati i vremena i znanja, smatraju u poljoprivrednoj komori. U suprotnom, do europskog novca hrvatski će seljak teško doći, a do europskog tržišta još teže.
