Mladi imaju fleksibilnije uvjete rada od ostalih kategorija stanovništva, više su diskriminirani i iskorištavani, a kod njih je fluktuacija, tj. često mijenjanje radnih mjesta vrlo velika, istaknula je Sanja Crnković Pozaić iz CEPOR-a na skupu koji su organizirali Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Hrvatska udruga poslodavaca i Zaklada "Friedrich Ebert".
Ugovor o radu na neodređeno vrijeme ima svega 39 posto zaposlenih osoba između 15 i 19 godina starosti, razdoblje trajanja ugovora o radu im se stalno skraćuje, nepuno radno vrijeme ima 21 posto mladih, a čak 17,7 posto ih ne prima redovito plaću i nema zdravstveno i mirovinsko osiguranje.
Mjere aktivne politike zapošljavanja u prethodne su dvije godine zaposlile 2641 mladu osobu, što je svega četiri posto, a to je premalo i preskupo, upozorila je Crnković Pozaić dodavši da uz donošenje efikasnijih mjera država treba povećati ulaganja u znanja i vještine na dva posto BDP-a.
Potpredsjednica Vlade Jadranka Kosor podsjetila je da je Vlada 2004. donijela Akcijski plan zapošljavanja, koji je usklađen s Europskom strategijom, a temeljem toga donose se godišnji planovi za poticanje zapošljavanja mladih. Ove je godine Vlada za mjere zapošljavanja izdvojila 480 milijuna kuna.
Mladi od 15 do 29 godina starosti obuhvaćaju 30 posto od ukupnog broja nezaposlenih, a od toga 63 posto su žene, rekla je Kosor dodavši kako je taj broj ove godine ipak za 18,4 posto manji nego lani.
Obrazovni sustav nije dovoljno usklađen s potrebama gospodarstva pa je Vlada odlučila uvesti obvezno srednjoškolsko obrazovanje te je donijela niz mjera u Nacionalnom programu zapošljavanja za mlade, kazala je Kosor.
Posebno je spomenula programe za osposobljavanje mladih Roma za rad, zahvaljujući čemu se danas školuje tri puta više romske djece nego prije nekoliko godina.
