Kako je kuna dobila ime?

U srednjem vijeku kmetovi su plaćali porez u kuninim kožama i krznu. Kada se već počelo plaćati u novcu, taj je porez zadržao naziv kunovina i tako je naša valuta dobila svoje ime. Svaki novac ima svoju priču. Mi smo odlučili provjeriti neke od njih u prvom i jedinom muzeju novca u Hrvatskoj. U ovim prostorijama nalaze se tri zbirke. Zbirka dionica, kasica i ona najvrjednija, numizmatička. Prije nekoliko godina njezin prvobitni vlasnik Irislav Dolenac dao ju je na otkup Privrednoj banci Zagreb. Od tada je dostupna svima. 'Ja bi posebno izdvojila novčić koji možda izgleda neugledno, ali to je groš bana Pavla Šubića iz 13. stoljeća i on je predstavljao ne novčić, nego općenito ta činjenica da je ban Pavao Šubić kovao vlastiti novac, predstavljao je činjenicu kolika je tada zapravo bila samostalnost bana, koji je bio pod vlašću hrvatsko ugarskoga kralja', ispričala je Melita Jesih Matić, voditeljica Muzeja novca.

Pročitajte i ovo Ekipa Nove TV u obilasku Nakon više od tri godine i 25 milijuna eura ponovno se otvara važno kulturno mjesto Zagreba Upisao se u Spomen-knjigu Milanović u Auschwitzu odao počast žrtvama holokausta: "Ovaj posjet duboko me je potresao"

tri vijesti o kojima se priča opasna i rijetka Nevidljiva bolest u Hrvatskoj, u jednom danu zdravu osobu pretvara u nepokretnu: "Mislila sam da sam umorna, da će proći" kaos u australiji Odsječeni gradovi, uništeni domovi, broj poginulih raste: "U tim vodama mogu biti zmije..." u Hamburgu Žena izbola 18 ljudi: Otkriveni detalji krvavog napada na kolodvoru i tko je spriječio masakr

Ova numizmatička zbirka na neki način predstavlja povijest novca u Hrvatskoj. Najstariji dio eksponata čini grčki i rimski novac. Drugi dio je napravljen isključivo u kovnicama u Hrvatskoj i to uglavnom u Pakracu. Ovdje se nalazi i novac kovan u Dubrovačkoj republici, koji je bio konvertibilan u cijelom svijetu. Dio eksponata posebno je zanimljiv skripofilima. Ovdje se nalaze dionice izdane od kraja 19. stoljeća do 50-ih godina 20. stoljeća. i kroz njih se može pratiti povijest Hrvatske u Austro-Ugarskoj monarhiji, Kraljevini Jugoslaviji i socijalističkoj Jugoslaviji. 'Od zanimljivih dionica izdvojila bih upravo dionicu prve hrvatske štedionice iz 1921. godine. Na njoj se može vidjeti hrvatski grb i također ondašnji Zagreb. Inače što se tiče Prve hrvatske štedionice, upravo je ovaj muzej smješten u zgradi koja je napravljena za potrebe prve hrvatske štedionice', rekla je Jesih Matić.

Možda ne toliko vrijedna, ali jednako zanimljiva je zbirka kasica. Počeo ju je skupljati jedan bivši zaposlenik banke u čijem je vlasništvu muzej, koji je puno putovao. Do sada zbirka broji kasice iz više od 70 zemalja. 'Među zanimljivim kasicama izdvojila bi dobrotvornu škrabica. To je bila kasica kulturnog društva napredak. Ona ima hrvatski grb koji započinje bijelim poljem. Inače je iz 1922. godine', dodaje Jesih Matić. Prije nego je novac oblikovan u papirnate novčanice i metalne kovanice, on je bio jednostavno roba. Teško je zamisliti njegov put preobrazbe iz životinjskih krzana u kreditne kartice i valute kojima se danas trguje spekulativno. No, kako kaže jedna poslovica: novac je plod koji je uvijek zreo, a s tim će se složiti svatko tko makar i površno zaviri u njegovu povijest.

Emisiju Novac gledajte nedjeljom, u jutarnjem terminu programa Nove TV.