Riječ Halloween potječe od engleskog naziva "All Hallows Eve“ koja označava večer prije Dana mrtvih 1. studenog. Sam praznik korijene vuče iz drevnog keltskog festivala mrtvih. Keltska je Nova godina, naime, započinjala s prvim danom studenog, a koji je označavao početak zime.
Pročitajte i ovo
Prema legendama starih Kelta koji su živjeli na području Irske, na taj su se dan, inače nazvan Samhain, na zemlju vraćali duhovi umrlih u protekloj godini i tražili tijela koja bi mogli opsjesti. To je, prema predaji, bio jedini način da uđu u zagrobni život, tj. otputuju na drugi svijet. Ljudi su se okupljali i prinosili žrtve mrtvima, odjeveni u demonske kostime. Na otvorenom su se palile velike vatre, a u kućama su se iste gasile. Na taj se način mrtve željelo držati podalje od kuća i ljudi, jer nitko od živih naravno, nije želio biti opsjednut.
Ovaj keltski običaj kao svoj vlastiti prihvatili su i Rimljani i s vremenom ga ritualizirali. U prvom stoljeću nove ere, Samhain su pretvorili u Dan Pomone - rimske božice voća i drva.
>>Foto: Pripremite se za Halloween!
>>Video: Playboyjeva Noć vještica
Keltski praznik Samhain postao je Halloween kada su kršćanski misionari pokušali promijeniti keltske vjerske običaje koje su smatrali poganskima. Nakon dudogodišnje borbe Papa Grgur I 601. godine donio je edikt u kojem je svećenstvu naložio da ne uništavaju vjerske običaje tzv. poganskih naroda, već da ih pokušaju iskoristiti u kršćansku korist. Od tada su se crkveni praznici obilježavani na dane koji su se poklapali s praznicima drugih vjera.
Tako je za kršćanski praznik Svih svetih i proglašen prvi dan mjeseca studenog. Praznik je trebao privući keltske narode i iskorijeniti proslavu Samhaina. To se ipak, nije dogodilo, jer je Blagdan Svih svetih zadržao i tradicionalna keltska vjerovanja. Ljudi diljem svijeta su večer prije nastavili slaviti kao noć lutajućih duša.
A kostimiranje da bi se preplašilo mrtve pretvorilo se u današnju maškaradu. Simpatična ikonografija sve više je prihvaćena u cijelom svijetu. Glavni simboli su bundeve, vještice, metle, pauci, duhovi... Iako se prestalo prinositi žrtve u obliku hrane i pića, ni taj običaj nije potpuno zamro. Zamijenio ga je onaj obilaženja kuća, što ipak rade uglavnom djeca, ne bi li se štogod "zaradilo“.
No, Halloween ima i svojih bizarnosti. Tako je prije dvije godine godine u gradiću Frederica u američkoj državi Delaware tijelo 42-godišnje Amerikanke koja je počinila samoubojstvo satima visjelo na drvetu. Ljudi koji su prolazili mislili su da je riječ o dekoraciji za Noć vještica. Prošlo je nekoliko sati dok prolaznici nisu shvatili da je tijelo pravo.
Legenda o bundevi
Prema keltskoj legendi Jack O'Lantern, bio je notorni pijanac i varalica. Pobjegao je pred Vragom popevši se na drvo te u krošnji napravio križ i njime zarobio Vraga koji se popeo za njim. Irska verzija pak kaže kako je Jack bio domišljati, ali i škrti kovač - prevario je Vraga tako što mu je ponudio dušu u zamjenu za piće. Nakon što se Vrag pretvorio u novčić za piće, Jack ga je stavio u džep u kojem je bio križ, pa se Vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još 10 godina, on ga je izvadio van. Uglavnom, Jack i Vrag sklopili su dogovor.
Kada je umro, Jack nije otišao u Raj zbog pakta s Vragom, ali nije dobio ulaznicu ni za Pakao, jer je prevario Vraga. Ipak, Vrag mu je dao komad žeravice kako bi osvijetlio put u vječnom mraku. Žeravicu je stavio u izdubljenu bijelu repu kako bi je gorjela što dulje i otada luta mrakom tražeći put kući. Tako je i nastala Jackova lanterna. Kasnije se naravno otkrilo da obična bundeva puno bolje uspijeva nego bijela repa a može ju se i bolje izdubiti.
