Tajvan se većini Europljana možda čini dalekim, ali kinesko preuzimanje otoka izazvalo bi potrese od Washingtona do Tokija, rekao je tajvanski zamjenik ministra vanjskih poslova François Chih-chung Wu.
OČEVID U TIJEKU
Poginuo motorist, cesta zatvorena za promet
obustavljena velika potraga
Srđan Aleksić pronađen mrtav u susjedstvu! Upucao je čovjeka pa pobjegao
NAKON PLJAČKE
Ovo su detalji dramatične akcije u kojoj je umro Aleksić: U susjedstvu pucao na policiju i držao taoca
"Ako Kina napadne Tajvan, Francuska, Europa, Sjedinjene Američke Države i Japan bit će pogođeni. Tajvan će biti u strašnoj situaciji, ali bit ćete i vi", upozorio je.
Zamjenik ministra odbacio je kinesku tvrdnju da je Tajvan dio njezina teritorija od završetka kineskog građanskog rata 1949. godine. Peking nikada nije isključio mogućnost upotrebe sile kako bi samoupravni otok stavio pod svoju kontrolu i odbija ga priznati kao suverenu državu, inzistirajući na tome da se u međunarodnom kontekstu naziva "Kineski Tajpej", što odražava kinesko stajalište da postoji samo "jedna Kina" i da je Tajvan njezin dio.
Sam Tajvan službeno nosi naziv Republika Kina, ime koje potječe od vlade koja je pobjegla na otok nakon što je u građanskom ratu izgubila od komunističkih snaga Mao Zedonga. Povijest Tajvana mnogo je složenija od narativa prema kojem je otok oduvijek bio dio Kine, rekao je Wu, istaknuvši da su otokom u različitim razdobljima vladali Nizozemci, Španjolci, carstvo Qing i Japan.
Dinastija Qing upravljala je dijelom Tajvana više od stotinu godina, ali tek je između 1885. i 1894. otoku pridavala stvarnu važnost i uspostavila ga kao pokrajinu. Riječ je o samo deset godina stvarnog strateškog interesa, što dovodi u pitanje današnje kineske tvrdnje o kontinuiranom suverenitetu.
"Kina nije bila jedina zemlja ondje", rekao je Wu, tvrdeći da takva povijest ne opravdava ambicije Pekinga.
Otok je od tada razvio tehnološku prednost o kojoj ovisi svijet. Jedna kompanija posebno, Taiwan Semiconductor Manufacturing Company, poznatija kao TSMC, proizvodi više od 90 posto najnaprednijih poluvodičkih čipova na svijetu. Ta je tehnologija ključna za umjetnu inteligenciju, računalstvo visokih performansi, pametne telefone i vojne sustave.
Silicijski štit
Iako Sjedinjene Američke Države i druge zemlje sada pokušavaju preslikati proizvodnju čipova kod kuće, u bliskoj budućnosti neće moći sustići Tajvan jer su za ovladavanje takvom proizvodnjom potrebna desetljeća, a Tajvan od 1970-ih gradi kapacitete u preciznoj proizvodnji.
"Oko 70 posto svih poluvodiča proizvodi se na Tajvanu, kao i 95 posto najnaprednijih čipova i 100 posto čipova namijenjenih umjetnoj inteligenciji", rekao je Wu.
"U jednom četvornom centimetru poluvodiča, veličine vrha prsta, koji je vrlo malen, Tajvanci mogu smjestiti više od 10 milijardi čipova. To je naše znanje. Imamo volju podijeliti ga s demokratskim zemljama, čak i za dobrobit čovječanstva", dodao je.
Wu je rekao da više od 60.000 kontejnera plovi Tajvanskim tjesnacem, 180 kilometara širokim prolazom koji razdvaja otok Tajvan od azijskog kontinenta. Procjenjuje da je to tri puta više kontejnera nego što ih prolazi Panamskim i Sueskim kanalom.
"Možete zamisliti kako bi interesi svijeta bili oštećeni ako Kina napadne Tajvan ili čak uvede blokadu oko Tajvana", rekao je. Stabilnost regije stoga je "globalna odgovornost", rekao je, ali dodao da Tajvan "nije naivan".
"Zašto bi Francuska štitila Tajvance? Nikada nismo bili francuska zemlja, zašto bi Francuska to činila? Ali Francuska ima vrlo važne interese u regiji i Francuska je indo-pacifička zemlja", rekao je, dodajući da se isto odnosi i na ostatak Europe.
Tajvan također ima snažne interese u Europi. Napredni strojevi za fotolitografiju koji se koriste za proizvodnju poluvodiča dolaze iz Nizozemske, precizna optika iz njemačkog Zeissa, industrijski plinovi iz francuskog Air Liquidea, a alati za dizajn čipova iz belgijskog IMEC-a u Leuvenu.
"Cijela Europa nalazi se u tom jednom četvornom centimetru silicija", rekao je.
U međuvremenu, tajvanske kompanije sklapaju partnerstva i pokreću projekte u Europi. Nedavno su tajvanski div Foxconn i francuski Thales sklopili partnerstvo za poluvodiče i svemirske podatkovne centre.
No kako Tajvan postaje sve privlačniji međunarodnim partnerima, tvrdi Wu, kineska tjeskoba raste. "Kina osjeća da gubi Tajvan, pa ga pokušava uzeti svim dostupnim sredstvima", rekao je. "U kineskom načinu razmišljanja vrijedi: jednom Kinez, uvijek Kinez. To je golem problem", dodao je.
Unatoč napetostima, tajvansko gospodarstvo procvjetalo je, a njegovo je tržište kapitala, prema podacima koje je ove godine prikupio Bloomberg, prestiglo njemačko i francusko.
"Strah, na neki način, nije loša stvar", razmišlja taj dužnosnik. "Zato što se bojimo, pripremamo se. Tajvanu Kina prijeti već 70 godina, a mi smo ipak ostvarili demokraciju i ipak postali prosperitetni", rekao je Wu..
Veza s Europom
Iako su Sjedinjene Američke Države jedan od glavnih tajvanskih saveznika, Europa mu je također iznimno važna. "Vjerujem da Europljani počinju shvaćati da ne možemo dopustiti Kini da bira naše prijatelje", rekao je. "Europa prirodno ima pravo birati svoje prijatelje, a biranje prijatelja ne mora nužno značiti formalne diplomatske odnose", rekao je.
No priznao je da je teško graditi veze s Europom. "Kina čini sve kako bi nas blokirala", rekao je. "Zemlja toliko važna kao Tajvan normalno bi trebala imati priliku s vama na normalan način razgovarati o svim važnim pitanjima, ali mi to ne možemo, pa je, naravno, teško", rekao je za Euronews Next.
"Ali ako ponovno pogledamo rezultate, sve je više prilika da Tajvan i Europa razgovaraju o stvarima na diskretan način. To je također zahvaljujući ljudskoj domišljatosti. Možemo smisliti sve vrste formula kako bismo pokušali surađivati", dodao je.