Godina na izmaku, pogled preko granica: Novi moćni strojevi na nebu, ukinuta viza za SAD, Tesla na euru... i problemi s prvim susjedima

Godina koju će svijet pamtiti po restrikcijama putovanja uvedenih zbog pandemije koronavirusa, Hrvatima je donijela veću slobodu u kretanju prema Sjedinjenim Državama.

Oni od 23. listopada ondje mogu putovati bez turističkih i poslovnih viza. Hrvatska je to postigla nakon ispunjavanja sigurnosnih i zakonodavnih uvjeta i zadovoljavanja kriterija od manje od tri posto odbijenih viza.

Sa Sjedinjenim Državama daleko su odmakli i pregovori o ukidanju dvostrukog oporezivanja, tvrdi šef diplomacije Gordan Grlić Radman.

Države EU-a su početkom prosinca pak potvrdile da Hrvatska ispunjava sve uvjete za primjenu šengenske pravne stečevine, što je posljednji tehnički korak prema članstvu u prostoru bez kontrole na unutarnjim granicama Unije.

Hrvatskoj, zemlji s najduljom vanjskom kopnenom granicom EU-a, još treba i neobvezujuće pozitivno mišljenje Europskog parlamenta i pozitivna odluka svih članica šengenske zone.

Premijer Andrej Plenković smatra da bi se to moglo ostvariti u 2022. godini, čemu pomaže i činjenica da prvom polovicom godine EU-om predsjeda Francuska čiji je predsjednik Emmanuel Macron krajem studenoga poručio kako je Hrvatska za to „spremna“.

Hrvatskim državljanima se ovogodišnjom odlukom švicarske vlade od 1. siječnja 2022. otvara tržište rada te bogate zemlje, čime postaju izjednačeni s građanima ostalih članica EU-a.

Macron i Rafalei

Najistaknutiji posjet nekog čelnika Hrvatskoj u 2021. dolazak je francuskog predsjednika u studenome. Emmanuel Macron stigao je u prvi službeni posjet nekog šefa francuske države Hrvatskoj kako bi potpisao ugovor o prodaji 12 rabljenih francuskih borbenih zrakoplova Dassault Rafale F3R.

Macron je tada Hrvatsku nahvalio, podržao njezin ulazak u Schengen i kazao da je provela potrebne reforme za ulazak u eurozonu. S premijerom Plenkovićem potpisao je Deklaraciju o strateškom partnerstvu kojom se odnos dviju država "proširio i produbio u nizu novih područja".

Hrvatsku je po prvi put posjetio i neki španjolski premijer – u listopadu je u glavnom gradu boravio Pedro Sanchez. Početkom srpnja stigla je i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen koja je donijela pozitivnu ocjenu za hrvatski Nacionalni plan oporavka i otpornosti vrijedan 47,5 milijardi kuna.

Hrvatska je time postala najveći primatelj iz Mehanizma za oporavak i otpornost, središnjeg elementa europskog plana za ekonomski oporavak.

Isti mjesec u Hrvatsku je stigao crnogorski predsjednik Milo Đukanović. S Pantovčaka je kritizirao Srbiju - pojam 'srpski svet', drag srbijanskom ministru obrane Aleksandru Vulinu, prozvao je eufemizmom za velikosrpsku politiku, a Milanović je tada izrazio sumnju u iskrene namjere Srbije za članstvom u Europskoj uniji.

Posjeta je bilo i egzotičnih pa je tako u Hrvatsku prvi put stigao ministar vanjskih poslova Sejšela i u Zagrebu otvorio počasni konzulat.

Kriza u BiH

Na većini bilateralnih sastanaka hrvatski političari su s kolegama "razgovarali o situaciji na jugoistoku Europe". To se posebno odnosilo na pitanje BiH u kojem, osim sporadičnih trzavica, postoji konsenzus hrvatskog vodstva o očuvanju ustroja te države na temelju Daytonskog sporazuma.

Diplomatska ofenziva po pitanju BiH događa se uoči općih izbora u drugoj polovici 2022. godine. Prije njih treba se provesti izborna reforma o kojoj se trenutno pregovara.

Hrvatska strana želi spriječiti reprizu scenarija u kojem hrvatske predstavnike u najvišim političkim tijelima biraju Bošnjaci. Krizu u susjednoj državi paralelno potiče i srpski član Predsjedništva Milorad Dodik provodeći 'puzajuću' secesiju Republike Srpske pravnim putem.

Grlić Radman je u ožujku europskim ministrima predstavio hrvatski 'non-paper' o BiH, iza kojeg su stale Slovenija, Mađarska, Bugarska, Grčka i Cipar, u kojem stoji da ta zemlja mora ostati utemeljena na načelu jednakosti triju konstitutivnih naroda.

U travnju je tenzije pojačao još jedan 'non-paper' za koji su mediji pisali da mu je autor slovenski premijer Janez Janša. U njemu se navodno predlagala promjena granica na zapadnom Balkanu, s podjelom BiH na etničkoj osnovi. Janša je odbacio da je on autor tog dokumenta koji je Milanović prozvao „velikim sra...“.

Iz susjedne države kroz godinu su stizale optužbe za kršenje suvereniteta i agresiju, kao kad je Željko Komšić, nominalno hrvatski, a u stvarnosti član Predsjedništva izabran bošnjačkim glasovima, optužio Hrvatsku zbog izgradnje plinovoda ispod Save u Bosanskom Brodu. Iz Sarajeva se čulo i protivljenje hrvatskoj odluci o proglašenju isključivog gospodarskog pojasa.

Zagrebački muftija Aziz Hasanović u srpnju je ocijenio da su odnosi između Hrvatske i BiH danas gori nego tijekom rata, no premijer Plenković u prosincu u Sarajevu kazao je kako susjedna država „nema većeg prijatelja od Hrvatske“.

Kraj godine u odnosima s BiH, međutim, 'začinio' je otkazan posjet Zorana Milanovića zbog sigurnosnih razloga potaknutih polemikom o genocidu o Srebrenici koju su bošnjački političari, koje on naziva sarajevskim unitaristima, zamjerili hrvatskom predsjedniku.

Predsjednik i premijer na koncu prosinca ušli su i u polemiku o tome tko štiti ili šteti položaju bosanskohercegovačkih Hrvata u BiH nakon što je Milanović vladi zamjerio da nije uvrstila konstitutivnost naroda u zaključke Vijeća ministara EU o proširenju.

Odnosi sa Srbijom

Tenzije između Zagreba i Beograda tradicionalno su narasle oko obilježavanja Oluje. Novost ove godine je 'Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave' koji se po prvi put obilježavao 15. rujna uoči kojeg je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao sve Srbe, gdje god bili, da izvjese srpske zastave.

Predstavnik Srba u Hrvatskoj Milorad Pupovac odgovorio je pozivom da se "poštuju zakoni RH" koji zabranjuju isticanje zastava drugih država.

Beograd je u svibnju kritizirao povećan angažman hrvatskih vojnika na Kosovu, radi čega je ministar obrane Vulin Hrvatsku i Kosovo nazvao "braćom po oružju". Grlić Radman prozivao je Vulina zbog promoviranja poražene "osvajačke politike" Slobodana Miloševića, dok je Milanović za Vučića kazao da je ratni huškač na što je vjerojatno ponosan.

Dvije strane sporile su se i oko odluke gradskog vijeća u Subotici o proglašavanju bunjevačke ikavice službenim jezikom grada. Tamošnje vodstvo hrvatske manjine to je prozvalo državnim intervencionizmom u sporu oko identiteta bačkih Bunjevaca - Hrvati bunjevački smatraju dijalektom hrvatskog jezika.

Narodna banka Srbije u srpnju je pak kritizirala hrvatsku odluku da na svoju nacionalnu kovanicu eura stavi lik Nikole Tesle, a u listopadu je tema bio udžbenik gramatike za učenike osmih razreda u Srbiji koji negira postojanje hrvatskog jezika.

Pomaka u najvažnijem hrvatskom zahtjevu prema Srbiji, rješavanju pitanja nestalih, i dalje nema.

Povijesno dobri odnosi sa Slovenijom

Hrvatski politički vrh isticao je kako su odnosi sa Slovenijom povijesno dobri te da su u vrijeme mandata premijera Janše, kojeg Plenković naziva dobrim prijateljem, došli u fazu u kojoj se sve rješava.

Hrvatsko-slovensko prijateljstvo pokazalo se u listopadu kad su Milanović i slovenski mu kolega Borut Pahor u Ljubljani otkrili spomenik Ljudevitu Gaju, a u Zagrebu Francu Prešerenu.

Hrvatska je sa Slovenijom i Italijom pokrenula inicijativu o zajedničkoj zaštiti Jadranskog mora. Rim i Zagreb odlučili su proglasiti isključivi gospodarski pojas (IGP), a u taj proces su uključili i službenu Ljubljanu, iako nisu imale tu obvezu.

Hrvatski sabor proglasio je IGP početkom veljače. Hrvatska je time stekla prava izgradnje umjetnih otoka i korištenja snage mora, vjetra i struja na tom području.

Najvažniji događaj u hrvatsko-mađarskim odnosima 2021. odluka je Vrhovnog suda da potvrdi presudu na dvije godine zatvorske kazne direktoru mađarske energetske tvrtke MOL Zsoltu Hernadiju zbog podmićivanja bivšeg premijera Ive Sanadera.

Hrvatski ministar pravosuđa kazao je kako očekuje da će Budimpešta izručiti Hernadija, a to najavljuje i protukandidat premijera Viktora Orbana - ako pobijedi na izborima iduće godine.

Pročitajte i ovo odnosi su stabilni Plenković u Ukrajini komentirao Milanovićevu izjavu: "Briljantan je posljednjih dana. Samo ojačava svoj međunarodni položaj i ugled"

Pročitajte i ovo Nakon slučaja Mađarević Plenković veleposlanicima: "Bacite oko na ono što vam rade suradnici na društvenim mrežama"

Trzavice s Bugarskom i Austrijom

U širem susjedstvu Hrvatska je imala spor s Bugarskom koja je pozvala na razgovor hrvatsku veleposlanicu u Sofiji zbog Milanovićeve oštre kritike "bugarske politike prema europskoj integraciji Sjeverne Makedonije".

Hrvatski predsjednik rekao je kako Bugarska ulazi u "intimni prostor" Skoplja zahtjevom da u udžbenicima povijesti "svoju nacionalnu genezu definira onako kako to traži susjedna država".

Bugarska je Sjevernoj Makedoniji stala na put prema otvaranju pregovora nakon što je država promijenila ime kako bi deblokirala grčki veto.

Zbog Milanovićevih izjava hrvatski veleposlanik pozvan je na razgovor i u Austriji. Hrvatski predsjednik austrijske mjere općeg zatvaranja za necijepljene usporedio je s metodama "koje podsjećaju na tridesete" godine prošlog stoljeća te ih je nazvao "glupostima".

Sukobi oko veleposlanika

Sukoba na vanjskopolitičkom planu nije nedostajalo ni s premijerom, najviše oko imenovanja veleposlanika. Njih trebaju odobriti obojica, no to se pitanje oteže već duže od godinu dana.

Milanović želi raspodjelu 'pola-pola', tvrdeći da tako pokušava spriječiti da HDZ „zgrabi sva mjesta“ te da se mora znati tko stoji iza kojeg kandidata. Banski dvori odbacuju tu tvrdnju i ističu da ne postoji propis koji to podrazumijeva. Ako se taj spor, u kojem će jedna strana morati popustiti, nastavi i u idućoj godini, Hrvatska će imati neriješene položaje četrdesetak šefova misija – veleposlanika i generalnih konzula.