S druge strane, te povezanosti nema u osoba koje su davno prestale pušiti, pokazala je studija objavljena u časopisu Psychological Medicine.
Pročitajte i ovo
"Iako nikotin iz cigarete ima osobine koje utječu na podizanje raspoloženja, na duge staze kronična izloženost duhanskom dimu možda ima važniju ulogu u etiologiji simptoma depresije", rekao je Tellervo Korhonen sa sveučilišta u Helsinkiju.
Rezultati se temelje na proučavanju 4000 muških i 5000 ženskih blizanaca iz Finske kojima su 15 godina pratili zdravstveno stanje i ponašanje.
Rezultati pokazuju da uporno kronično pušenje potiče razvoj simptoma depresije.
No kad se uzmu u obzir i drugi faktori koji se povezuju s depresijom, rizik ostaje povećan samo među muškarcima pušačima.
Dokazano je i da ljudi koji su prestali pušiti zadržavaju opasnost od depresije, ali samo na kraći rok.
Pušači koji su prestali pušiti i ne vraćaju mu se, na dugi rok nemaju povećani rizik od depresije u usporedbi s onima koji nikad nisu pušili.
"To je možda odraz relativno dugog procesa oporavka od negativnih učinaka pušenja cigareta", kaže se u priopćenju što ga je izdao Korhonen.
"Kad ljudi počnu pušiti, neposredno djelovanje nikotina na mozak ugodno je", kaže Korhonen. "Zato osoba koja ima problema s raspoloženjem traži olakšanje u cigareti".
No ovisnost o nikotinu jednako je snažna kao i ovisnost o heroinu pa je i apstinencija teška.
U prestanku pušenja možda im trebaju i lijekovi i stručna pomoć.
"Pušači koji su skloni depresiji možda trebaju specifično farmakološko liječenje i bihevioralnu potporu kako bi prebrodili rane faze apstinencije", rekao je Korhonen. Nakon toga, "rastu im izgledi da uspješno prestanu pušiti".
-
teško ozlijeđena ženaFOTO Policija traži ovog muškarca, objavila i zašto: Javite se ako znate tko je
-
U PodraviniFOTO Težak sudar: Dvije osobe prevezene u bolnicu, promet blokiran
-
na graničnom prijelazuOtkriveni novi detalji o mladiću koji je probio rampu i poginuo: Netom prije kobne nesreće bježao je po Hrvatskoj
