Znanstvenici će uz pomoć DNK analize pokušati razjasniti okolnosti smrti najmanje 80 osoba čiji su kosturi pronađeni u masovnoj grobnici.
Pročitajte i ovo
Arheolozi su rekli da se radi o žrtvama masovnoga pogubljenja. Međutim, o kome se radi, kako su dospjeli ondje i zašto su zakopani uz mjere počasti, sve to ostaje tajnom.
Kosturi su nađeni ranije ove godine u dijelu nekropole Falyron Delta, starome groblju iskopanom za vrijeme izgradnje nacionalne operne kuće i knjižnice između donjeg grada Atene i luke Pirej.
"Svi su pogubljeni na isti način. Međutim ipak su pokopani uz poštovanje", rekla je dr. Stella Chryssoulaki, voditeljica iskapanja, tijekom obilaska mjesta za Reuters.
"Svi su povezanih ruku a većina ih je vrlo mlada. Bili su u dobrom zdravstvenom stanju kad su pogubljeni", kazala je.
Stručnjaci se nadaju da će testovi DNK i arheološka istraživanja pokazati kako su ti ljudi umrli. Štogod se dogodilo, bilo je nasilno - većini su ruke iznad glave a zapešća su im povezana. Međutim način na koji su pokopani svjedoči o tome da su bili više od robova ili običnih kriminalaca.
Groblje datira iz razdoblja između 8. i 5. stoljeća prije Krista.
"To je razdoblje velikih nemira u atenskome društvu, razdoblje kad su se aristokrati i plemstvo borili između sebe za prevlast", rekla je Chryssoulaki.
Jedna od najčešćih teorija jest da su posrijedi pristaše Cylona, atenskoga aristokrata i olimpijskog pobjednika koji je organizirao pokušaj državnog udara u Ateni 632. godine prije Krista uz pomoć svojeg svekra, tiranina iz Megare.
Udar nije uspio i Cylon se sakrio u hramu Akropole. Uspio je pobjeći, ali oni koji su mu pomagali bili su ubijeni.
"Možda ćemo napredovati u istraživanju nakon što provedemo DNK testove na tim kosturima te ćemo onda moći potvrditi radi li se o tome da bi to mogli biti mladi ljudi koji su sudjelovali u pokušaju aristokrata da vlast preuzme silom ", rekla je Chryssoulaki. (Hina)
