Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek izjavila je u srijedu kako pitanje govora mržnje i uopće sadržaja na društvenim mrežama nije predmet regulacije medijskih zakona, nije to po postojećem režimu, a neće biti ni po predloženom novom zakonu o elektroničkim medijima.
Pročitajte i ovo
Na pitanje mogu li se takve stvari regulirati, odgovorila je kako smatra da je najvažnija reakcija - javna osuda.
Ako se bilo koje djelo ili izjava mogu podvesti pod ono što ide u kontekst kršenja kaznenoga zakona, onda postoje tijela koja po tomu postupaju, istaknula je Obuljen Koržinek uoči užeg kabineta Vlade.
Ona je novinarima komentirala nedavnu objavu riječkog kafića Three Monkeys koji su nezadovoljni potezima Vlade i Stožera, poručili putem facebooka da HDZ-ovci u njemu nisu dobrodošli. U znak podrške tom kafiću internetski portal Index.hr jučer je od čitatelja tražio da se pri ulasku na portal izjasne jesu li čovjek ili član HDZ-a, uz napomenu 'Ako želite pristupiti Indexu molim vas da nam potvrdite da ste čovjek'.
Kad se to dogodi u medijima, a imali smo u utorak slučaj poticanja na diskriminaciju u jednom elektroničkom mediju, onda postupa Vijeće za elektroničke medije, rekla je Obuljen Koržinek i dodala kako oni imaju utvrđene procedure.
Ne bi bio prvi put, naglasila je, no naravno njih ćete pitati, jesu li i hoće li o tom pitanju nešto poduzeti.
Ustvrdila je kako nije na Vladi da podiže bilo kakve prijave Vijeću za elektroničke medije. Zakon o elektroničkim medijima je jasan, napomenula je i dodala kako je Vijeće neovisan regulator i oni postupaju sukladno zakonu.
U slučaju sumnje, a sumnja se, da je u javnosti iznesen stav da je moguće prekršen članak 12. Zakona o elektroničkim medijima, što nije članak zakona za koji su predviđene bilo kakve prekršajne kazne, napomenula je i dodala da ukoliko Vijeće utvrdi da je bilo kršenja tog članka onda postupa tako da prijavi Državnom odvjetništvu.
Naglasila je kako je tako sa svim dijelovima Zakona o elektroničkim medijima u kojima se eventualno sumnja na kršenje kaznenoga zakona.
Podsjetila je kako se o tomu detaljno govorili prije dva tjedna u Saboru, kad su obrazlagali prijedlog članka 93. i pitanje komentara na društvenim mrežama, odnosno sadržaja kojeg generiraju korisnici.
Ni u tom slučaju neće postupati Vijeće za elektroničke medije, nego, ako se bude sumnjalo da je počinjeno kazneno djelo, onda će samo to prijaviti, a dalje je na Državnom odvjetništvu i sudovima da o tom postupaju, rekla je Obulje Koržinek.
Ono što nije dopušteno na trgu, na ulici ili u ovom prostoru ovdje, nije dopušteno niti u virtualnom prostoru, poručila je ministrica.
Ponovila je kako se postupa potpuno na isti način. Ako tijela koja su za to nadležna - policija i Državno odvjetništvo procijene da ima elemenata za kaznenu prijavu dižu prijavu o poznatom ili nepoznatom počinitelju, podsjetila je i dodala kako kaznenu prijavu uvijek može podignuti i građanin.
Dakle, ono što nije dopušteno u stvarnom svijetu i što se smatra kršenjem zakona ili uopće kršenjem nekih uzusa ponašanja, jednaka je stvar i na društvenim mrežama, samo što je to na društvenim mrežama puno teže nadzirati, a mnogi, najčešće koji dijele takve neprimjerene sadržaje, vrlo često su anonimni, istaknula je ministrica Obuljen Koržinek.
