Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Veličina dokumenta nije mogla proći nezapaženo.


Prijedlog za uspostavu Europske granične i obalne straže, koja bi mogla biti upućena na vanjske granice EU-a čak i mimo volje zemlje na čije granice dolazi ideja je vrijedna razmatranja i Hrvatska mora aktivno sudjelovati u toj raspravi, izjavio je u petak hrvatski premijer Zoran Milanović.

Vezani članci Slika nije dostupna 'Broj izbjeglica smanjit će se nakon izbora u Turskoj' Slika nije dostupna 'EUROPI PRIJETI PROPAST' U Bruxellesu pljušte optužbe, Orban kaže - 'Mi smo samo promatrači'

"Mogu reći da je to zanimljiva ideja. Ako imamo Schengen u kojem je potpuna sloboda kretanja i svega onoga što život čini ljepšim i posao lakšim, onda ima logike. Za to se naročito zalažu Njemača i Francuska, iz svojih razloga, naročito Njemačka, da u iznimim situacijama dođu u pomoć na vanjsku granicu Schengena odnosno vanjsku granicu EU-a i da se pomogne državi koja to ne može, a možda i neće, ima i takvih sumnji. To je nešto što je u nastajanju, Hrvatska tu mora biti aktivno uključena. Tko zna, nadam se da nam nikad neće trebati, međutim, ajmo reći da je to ideja vrijedna razmatranja", rekao je Zoran Milanović.

Pitanje svih pitanja

Pitanje svih pitanja u Bruxellesu je na sastanku u četvrtak i petak bilo mogu li se europske sigurnosne snage poslati na granice bez dopuštenja zemalja članica. O tom se prijedlogu u četvrtak dugo i žustro raspravljalo, izvijestila je iz Bruxellesa za Dnevnik Nove TV Ivana Petrović te dodala kako je Jean Claude Juncker istaknuo da je sam prijedlog relativno dobro prihvaćen od članica.

Rasprava oko toga trajat će više mjeseci a konačnu odluku trebalo bi se donijeti u lipnju 2016. godine, dodaje Petrović te napominje kako bi se ta odluka trebala donijeti i puno ranije, jer će s dolaskom proljeća doći i novi izbjeglički val. Bila bi to situacija "rješenje bez rješenja", ističe Petrović.

Ipak, morat će se prihvatiti jedno, drugo, treće ili koje god već rješenje po redu, kako bi se izbjegli nesporazumi, konflikti i žice, za koje je Europa bila posve nepripremljena, naglašava Petrović.

Hrvatska je u svemu tome dio Schengena, podsjeća Petrović, jer se nalazi u evaluacijskom procesu, tako da kad se govori o čitavom sustavu Schengena, misli se i na Hrvatsku.

Izjavu je dao po završetku summita EU-a na kojem se razgovoralo i o prijedlogu Komisije da se uspostavi Europska granična i obalna straža kako bi se spasio Schengen.

Najkraći zaključak ikad

Na summitu se razgovaralo i o britanskom pitanju, odnosno zahtjevu premijera Davida Camerona da se EU reformira kako bi on mogao preporučiti ostanak Velike Britanije na referendumu koji se treba organizirati najkasnije do kraja 2017., a koji će se najverojatnije održati u rujnu 2016.

Britanski zahtjevi nisu naišli na odobravanje kod ostalih članica EU, a reporterka Dnevnika Nove TV Ivana Petrović istaknula je i jednu posebitost vezanu za zaključak o zahtjevima Velike Britanije.

"To je najkraći zaključak ikad napisan, otkad pratim Europsku uniju, dakle zadnjih 12 godina", pojasnila je.

Isti zaključak navodi kako je utrt dobar put te da će se o svemu još nastaviti razgovarati. Od četiri zahtjeva Velike Britanije, tri čak i nisu sporna, jer su već obuhvaćena izuzećem Velike Britanije iz Lisabonskog ugovora, ali pitanje socijalnih prava je itekako sporno.

Petrović zaključuje kako će se Juncker, koji je političar starog kova i federalist, te Cameron, koji je antifederalist, morati naći na pola puta.

Milanović je rekao da je on bio jedan od onih koji su pružili najotvoreniju podršku Cameronu.

Za većinu članica EU-a neprihvatljiv je Cameronov zahtjev da se ograniči tzv. socijalni turizam, to jest pravo državljana drugih članica na socijalne beneficije u Britaniji.

London je tražio da radnici iz drugih zemalja članica moraju raditi najmanje četiri godine u Velikoj Britaniji prije nego što dobiju pravo na socijalne beneficije koje imaju domaći radnici, što je diskriminacija i u izravnoj suprotnosti s načelima i propisima EU-a.

"Većina je bila protiv toga da se stvara presedan, što iz principa što zbog toga jer mnoge europske države imaju jako puno svojih ljudi u Velikoj Britaniji. Oni koji kod nas izmišljaju brojke o Hrvatima i Hrvaticama koji su otišli iz Hrvatske, trebali bi vidjeti kako je to u Latviji, Litvi, Poljskoj. To su stotine tisuća ljudi iz tih malih država samo u Velikoj Britaniji. Kada se govori o roku od 4 godine, što ga je Cameron tražio, da moraš živjeti četiri godine tamo da bi tek stekao pravo na određena socijalna prava na koja po britanskom zakonodavstvu ima pravo svatko bez obzira koliko dugo radio, onda je normalno da su Poljaci i neki drugi protiv toga jer su u pitanju njihovi građani. To smatraju zaštitom principa nediskriminacije. Hrvatska nije u takvoj situaciji. Naši ljudi koji odlaze van kvalitetni su, bilo bi dobro da ostanu kod nas jer to nisu ljudi u socijalnom turizmu i oni ne idu u Veliku Britaniju da bi se koristili takvim stvarima", rekao je Milanović dodajući da ima razumijevanja za britanski stav.

"Mislim da sam bio jedan od onih koji su pružili najotvoreniju podršku Cameronu", rekao je. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju