Administracija predsjednika Donalda Trumpa razmatra mogućnost zauzimanja ili blokade iranskog otoka Harg kako bi izvršila pritisak na Teheran da ponovno omogući slobodan prolaz kroz Hormuški tjesnac, doznaje Axios iz više izvora upoznatih s tim planovima.
u tijeku
Rat na Bliskom istoku
Ubijen jedan od najvažnijh iranskih generala. Masovni napadi diljem Zaljeva, Iran upozorio Veliku Britaniju
SIGURNOSNI PROPUST
Mornar slučajno otkrio lokaciju francuskog nosača zrakoplova
Sve veće prijetnje
Rusija bi mogla rasporediti ratne brodove za pratnju tajne flote
Važnost tog poteza leži u činjenici da Trump teško može okončati rat pod uvjetima koje priželjkuje dok Iran zadržava kontrolu nad prometom kroz taj ključni pomorski pravac. U međuvremenu globalne cijene energenata nastavljaju rasti.
Ipak, operacija zauzimanja otoka Harg, koji se nalazi oko 24 kilometra od obale i preko kojeg se odvija oko 90 posto iranskog izvoza nafte, mogla bi američke vojnike izložiti izravnoj opasnosti. Zbog toga bi takva akcija bila pokrenuta tek nakon dodatnog slabljenja iranskih vojnih kapaciteta u području Hormuškog tjesnaca.
"Potrebno nam je otprilike mjesec dana da dodatnim napadima oslabimo iranske snage, zauzmemo otok i potom ih stavimo pod snažan pritisak koji bismo iskoristili u pregovorima", izjavio je jedan izvor upoznat s razmišljanjima u Bijeloj kući.
Ako bi takva operacija bila odobrena, zahtijevala bi i dodatne vojne snage. Tri postrojbe američkih marinaca već su na putu prema regiji, a Bijela kuća i Pentagon razmatraju slanje dodatnih pojačanja, potvrdio je jedan američki dužnosnik.
"Predsjednik želi da Hormuški tjesnac bude otvoren. Ako to znači zauzimanje otoka Harg, to će se dogoditi. Ako odluči pokrenuti obalnu invaziju, i to je opcija. No konačna odluka još nije donesena", izjavio je visoki dužnosnik administracije za Axios.
Drugi visoki dužnosnik naglasio je kako Trump još nije donio konačnu odluku: "Američke kopnene snage bile su prisutne u gotovo svim sukobima pod svakim predsjednikom, uključujući i Trumpa. Svjestan sam da je to često u središtu medijske pozornosti, ali predsjednik će donijeti odluku za koju smatra da je ispravna."
Republikanski senator Tom Cotton, predsjednik Odbora za obavještajne poslove Senata, ocijenio je da je Trump postupio razborito time što nije isključio mogućnost kopnene invazije, iako nije želio jasno reći podržava li takav potez.
S druge strane, iako je otok Harg ključan za iransku naftnu industriju, nema jamstva da bi njegovo zauzimanje natjeralo Teheran na popuštanje ili prihvaćanje američkih uvjeta.
Umirovljeni kontraadmiral Mark Montgomery upozorio je da bi takva operacija mogla nepotrebno izložiti američke vojnike velikom riziku, uz neizvjestan ishod. "Ako zauzmemo Harg, Iran bi mogao jednostavno zatvoriti opskrbu na drugim točkama. Time ne bismo preuzeli kontrolu nad njihovom proizvodnjom nafte", istaknuo je.
Prema njegovu mišljenju, vjerojatnije je da će Sjedinjene Države, nakon dodatnih napada kojima bi se oslabile iranske vojne sposobnosti, rasporediti ratne brodove i zrakoplove kako bi osigurale pratnju tankerima kroz tjesnac, čime bi se izbjegla potreba za kopnenom invazijom.
Trump je u početku planirao okončati sukob prije predviđenog putovanja u Kinu krajem ožujka, no kriza u Hormuškom tjesnacu prisilila ga je na odgodu tog puta i produljenje vojnih operacija, navode izvori.
Prošloga petka američka vojska izvela je opsežne zračne napade na desetke vojnih ciljeva na otoku Harg. Dužnosnici su taj potez opisali kao "upozoravajući signal" Iranu, ali i kao pripremu za moguće daljnje operacije.
"Možemo onesposobiti otok kad god to poželimo. Riječ je o malom, praktički nezaštićenom otoku. Uništili smo sve osim naftovoda, koje smo namjerno poštedjeli jer bi njihova obnova trajala godinama", izjavio je Trump.
Iako je dodao da "trenutačno ne planira slanje kopnenih snaga", istaknuo je: "Kada bih to planirao, sigurno to ne bih javno objavio."
Prema dostupnim informacijama, ozbiljno se razmatra i mogućnost zauzimanja otoka kopnenim snagama, kao i uvođenje pomorske blokade kojom bi se spriječio dolazak tankera.
Jedan izvor naveo je da su pravni stručnjaci Pentagona već konzultirani kako bi procijenili zakonitost takvih poteza.
Uz ekspedicijsku postrojbu marinaca od oko 2500 vojnika koja bi uskoro trebala stići u regiju, još dvije slične postrojbe također su na putu, dok se razmatra i dodatno vojno pojačanje.
Ipak, izvori upozoravaju da bi marinci mogli biti angažirani i u drugim operacijama, poput eventualne evakuacije osoblja iz američkih diplomatskih predstavništava u regiji ako se situacija dodatno pogorša.