Iran koristi sustav "selektivnog prolaza" kako bi kontrolirao pomorski promet kroz Hormuški tjesnac, praktički odlučujući kojim je brodovima dopušten prolazak, dok rat SAD-a i Izraela protiv te zemlje remeti globalne energetske tokove.
Dok Washington nastoji okupiti međunarodnu pomorsku koaliciju kako bi ponovno otvorio ovaj strateški plovni put, stvarna situacija na terenu sugerira drukčiju sliku.
Tjesnac nije potpuno zatvoren, ali prolazak više nije zajamčeno pomorsko pravo. Umjesto toga, postao je privilegija o kojoj se pregovara i koju Teheran odobrava od slučaja do slučaja.
Iran u praksi regulira promet putem neformalnih odobrenja za tranzit, pri čemu brodovi moraju osigurati neslužbenu dozvolu za prolazak, izvještava The New Arab.
Ova promjena označava odmak od dosadašnjeg statusa tjesnaca kao otvorene međunarodne plovne rute, a utjecaj iranskih napada na brodove snažno pogađa globalnu trgovinu.
Lloyd’s List, servis za pomorske vijesti i analize, izvijestio je u srijedu da nekoliko zemalja, uključujući Indiju, Pakistan, Irak, Maleziju i Kinu, vodi izravne pregovore s Teheranom kako bi plovile kroz njegove teritorijalne vode u tjesnacu, javlja Al Jazeera.
Navodi se da Iranska revolucionarna garda (IRGC) razvija novi sustav provjere i registracije, piše Lloyd’s.
Najmanje devet brodova prošlo je kroz koridor uz iranski otok Larak do srijede, a jedan tanker je, prema navodima, platio oko 2 milijuna dolara za pravo prolaska, izvještava Lloyd’s.
Podaci pomorskog servisa Lloyd’s List pokazuju da je promet tankera kroz Hormuški tjesnac u ožujku pao za više od 90 posto – s prijeratnih 50 do 70 tankera dnevno na manje od 10. U nekim slučajevima danima gotovo nijedan brod nije prolazio tom rutom.
Oko 1100 brodova trenutačno čeka u vodama Perzijskog zaljeva, uključujući približno 250 naftnih tankera, jer nesigurnost i sigurnosni rizici odvraćaju komercijalne operatere. Brodarske kompanije i osiguravatelji uglavnom izbjegavaju to područje, što dodatno doprinosi naglom padu prometa.
Istodobno, Iran nije uveo potpunu blokadu Zaljeva, već, čini se, dopušta ograničeno i kontrolirano kretanje kroz tjesnac.
Naftni tanker KARACHI, pod pakistanskom zastavom, ovog je tjedna zabilježen kako prolazi kroz Hormuški tjesnac prema Omanskom zaljevu, postavši jedan od prvih neiranskih brodova koji su prošli od početka rata.
Analitičari smatraju da taj prolazak sugerira kako Iran dopušta određene isporuke kroz "sigurne" koridore koji se neformalno dogovaraju, osobito za zemlje koje nisu izravno uključene u sukob.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi ranije je izjavio da je tjesnac "otvoren", ali "zatvoren samo za naše neprijatelje", što odražava politiku selektivnog pristupa.
Neki brodovi koriste i taktiku tzv. "tamnog tranzita", isključujući sustave praćenja tijekom prolaska kroz tjesnac. Takva kretanja često se povezuju s tzv. "flotom u sjeni" – brodovima koji djeluju izvan formalnih regulatornih okvira i nastavljaju transportirati naftu unatoč poremećajima.
Ovakav selektivni pristup omogućuje Iranu da vrši pritisak na globalna energetska tržišta bez izazivanja punih posljedica potpune blokade.
Hormuški tjesnac inače prenosi oko petine svjetske nafte i značajan udio izvoza ukapljenog prirodnog plina, što ga čini jednim od najvažnijih uskih grla u globalnoj trgovini.
Kako je promet kroz tjesnac snažno smanjen, proizvođači iz Zaljeva počeli su preusmjeravati izvoz alternativnim rutama. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, Saudijska Arabija povećala je isporuke kroz svoj istočno-zapadni naftovod prema Crvenom moru, dok Ujedinjeni Arapski Emirati pojačavaju transport kroz naftovod Habshan–Fujairah, koji u potpunosti zaobilazi tjesnac.
Unatoč tim mjerama, poremećaji su potaknuli snažan rast cijena nafte i povećali volatilnost na globalnim tržištima.
Analitičari upozoravaju da čak i ograničeno ometanje prometa kroz Hormuški tjesnac može imati nesrazmjerno velik utjecaj na opskrbu, osobito ako se napadi na brodove ili infrastrukturu intenziviraju.
Trenutačna situacija sugerira da tjesnac više ne funkcionira kao neutralni međunarodni prolaz, već kao strateški alat u širem sukobu.
-
pokrovitelj jadromelTijelo ne reagira slučajno: Kako su povezani stres, štitnjača, imunitet i energija – i gdje najčešće griješimo?
-
''ne znam što je bilo...''Novi život našeg pjevača nakon moždanog udara: ''U jednom trenu sam shvatio da se ne sjećam zadnjih 20 minuta...''
-
Nestao u PortugaluTragičan kraj potrage: Bivši dekan zagrebačkog fakulteta pronađen mrtav
