Okidač masovnim prosvjedima bile su dvije tragedije s početka svibnja, u kojima je u beogradskoj osnovnoj školi i selima u okolici Mladenovca ubijeno 18 osnovnoškolaca i mladih, a 20 ih je ranjeno, što je potaknulo masovne građanske prosvjede i kritike vlasti za toleriranje i promicanje nasilja u javnom prostoru i medijima.
Građane je na prosvjed "Srbija protiv nasilja" pozvala proeuropska oporba, a na popisu njihovih zahtjeva su ostavke visokih policijskih dužnosnika koje drže krivima za posljedice poticanja i toleriranja nasilja u javnosti, te uskraćivanje nacionalne frekvencije privatnim provladinim televizijama koje nekritički promiču nasilje i mržnju u svojim programima.
Vlast je te prosvjede, kojima su u dva navrata više sati blokirane ključne prometnice u Beogradu, nazvala zlouporabom tragedija i "ogoljenim lešinarenjem". Srbijanski predsjednik i vođa vladajuće srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić uzvratio je pozivom svojim pristašama na miting "najveći ikad", nazivajući ga skupom "Srbija nade".
Pročitajte i ovo
Svaki od tri građanska prosvjeda koje je animirala proeuropska oporba bio je masovniji od prethodnog, uz procjene da je na drugom bilo 50.000 ljudi, a na trećem i do 100.000, dok je Vučić tvrdio da ih je bilo 9000 i 11.000.
Istodobno, Vučić očekuje da će skup pristaša i članova SNS-a masovnošću nadmašiti sve prethodne građanske prosvjede na kojima su i sve glasniji zahtjevi za njegovima povlačenjem s čela države, premda je tek na početku druge godine drugog petogodišnjeg mandata.
Građanski prosvjedi su zbog skupa potpore Vučiću pomjereni s petka na subotu, a najavljeno je da će prosvjednici napraviti prsten oko kvarta gdje je sjedište Radio-televizije Srbije, javnog servisa koji je na meti oporbe i javnosti uz osude da je naklonjen vlasti i ne izvještava u općem interesu.
Pročitajte i ovo
Vučić: "U Srbiji neće biti Majdana"
Vučić je u međuvremenu, aludirajući na smjenu vlasti u Ukrajini prosvjedima na kijevskom trgu Majdan 2014., poručio da "u Srbiji neće biti Majdana" i da se vlast neće mijenjati na ulici već na izborima, a nagovijestio je da bi mogli biti već ove jeseni.
Bili bi to drugi izvanredni izbori za manje od dvije godine, premda vladajuća koalicija koju predvode Vučićevi naprednjaci ima komotnu većinu u parlamentu, ali i sve glasniju i lijevu i desnu oporbu koja ukazuje na sve dulji popis kritika aktualnoj vlasti.
Vučić i SNS na vlasti su od 2012., a redovite izborne cikluse često su prekidali izvanrednim izborima, ovisno o procjeni političke snage i potpore koju su u tim razdobljima imali.
Pročitajte i ovo
Srbija, inače, ni četvrtu godinu za redom, nije svrstana među demokratske zemlje, već u "hibridne ili tranzicijske režime" u kojima su demokratske institucije krhke, a izazovi u zaštiti političkih prava i građanskih sloboda "značajni", pokazalo je posljednje izvješće "Države u tranziciji 2023." američke organizacije Freedom House (FH).
Vučić se, po ocjeni FH-a, održao na vlasti tako što je sebe postavio kao ključnu ličnost za domaću i regionalnu bezbednost, koristeći razne krize koje je sam pravio kako bi skretao pažnju sa toga što njegova vlada preuzima medije i ućutkuje kritičare iz civilnog društva.
U međuvremenu, ocjene u srbijanskoj javnosti su da Vučić pozivom na "najveći skup ikad" želi izravno izmjeriti rejting i pokazati da poslije više od dva milijuna glasova na predsjedničkim izborima u travnju 2022. i dalje uživa iznimnu potporu.
No, posljednjih dana pojavilo se više informacija koje ukazuju da Vučićeva SNS poseže za izravnim pristicima na uposlenike u javnim poduzećima, u kojima imaju svoje namještenike, da sudjeluju na prosvjedu "Srbija nade" u petak popodne u središtu Beograda.
Naprednjaci su za potrebe prijevoza pristaša iz cijele Srbije navodno angažirali čak 2.200 autobusa.
Samo dan nakon tog skupa u Beogradu, SNS će održati stranačku skupštinu u Kragujevcu gdje se, kako je ranije najavio Vučić, očekuju neke "sudbonosne odluke".
