Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Znanstvenici su pomoću uzoraka biljaka iz 19. stoljeća identificirali krivca za bolest krumpira koja je uzrokovala Veliku glad u Irskoj, usmrtila najmanje milijun ljudi i izmijenila tijek povijesti, javlja u utorak BBC.


Britanski znanstvenici uspjeli su izvući DNK iz muzejskih primjeraka biljaka i izolirati soj gljivice koja je u Irskoj uzrokovala bolest poznatu kao plamenjača ili krumpirova plijesan. Taj je soj drugačiji od današnjih sojeva koji i dalje uzrokuju moderne bolesti krumpira i vjerojatno je izumro.

Znanstvenici predvođeni stručnjacima iz laboratorija Sainsbury u Norwichu analizirali su razvoj plamenjače od početka 19. stoljeća do danas. Uzrokuje je gljivični mikroorganizam Phytophthora infestans, ali dosad nije bila poznata povezanost njezinih sojeva iz 19. stoljeća s modernim sojevima. Znanstvenici su analizirali suho lišće krumpira koje se čuva u botaničkim vrtovima u Londonu i Muenchenu.

>> Ekstremno globalno zatopljavanje manje vjerojatno u bliskoj budućnosti

Vezani članci Slika nije dostupna Od ove bolesti boluje oko 150 milijuna ljudi - Znanstvenici tvrde: 'Pronašli smo lijek' Slika nije dostupna Je li ovo početak dizajniranja djece? Uspješno genetski modificiran ljudski embrio

Visokotehnološka obrada omogućila je stručnjacima da 'pročitaju' DNK fitofore iz uzoraka pohranjenih još 1845. i zatim je usporede s današnjim tipovima iz Europe, Afrike i obiju Amerika, što im je omogućilo da prate evoluciju tog mikroorganizma.

"Soj je jako različit od svih modernih koje smo analizirali. Vjerojatno je za znanost potpuna novost", kazao je BBC-ju profesor Sophien Kamoun iz laboratorija Sainsbury. "Ne možemo biti sto posto sigurni, ali soj je vjerojatno istrjebljen".

Znanstvenici vjeruju da se soj, HERB-1, pojavio početkom 19. stoljeća i nastavio se širiti svijetom do njegova kraja. Tek je početkom 20. stoljeća kada su uvedene nove vrste krumpira, zamijenjen novim sojem Phytophthora infestans, US-1, koji je danas dominantan u svijetu.

>> Znanstvenici otkrili bakteriju od koje miševi mršave

Istraživanjem se sugerira da metode uzgoja možda imaju utjecaja na evoluciju patogena. "Možda je onaj soj izumro kada su se pojavile prve otporne vrste krumpira u 20. stoljeću", kazao je Kentaro Yoshida iz Sainsburyja. "Sigurno je, međutim, da će nam ovo otkriće mnogo pomoći u razumijevanju dinamike razvoja bolesti. Ovakva vrsta rada utire put otkriću još mnogih blaga skrivenih u herbarijima", dodao je.

U Velikoj gladi u Irskoj, potaknutnoj bolešću krumpira, koja je trajala od 1846. do 1851. umro je najmanje milijun Iraca, a oko dva milijuna ih se iselilo iz zemlje. Irska se u to doba uvelike oslanjala na krumpir kao izvor hrane. (Hina)

 

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook  

 

Još brže do svakodnevnih vijesti prilagođenih tebi. PREUZMI novu Još lakše do najnovijih vijesti o poznatima. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju