Unatoč tomu tempo zatopljavanja je dalje takav da se, ukoliko se ne poduzmu oštre akcije ograničavanja emisije stakleničkih plinova, neće ostvariti cilj koji su zadale vlade širom svijeta da se ograniči povećanje prosječne temperature na manje od dva stupnja Celzija iznad predindustrijskog prosjeka.
'Najekstremniji tempo zagrijavanja kojeg simuliraju sadašnje generacije klimatskih modela čini se tijekom idućih 50 do 100 godina manje vjerojatnim', napisao je tim sa sveučilišta Oxford u časopisu Nature Geoscience.
Trend globalnog zagrijavanja usporio je nakon snažnog porasta u 1980-im i 1990-im, iako je deset najtoplijih godina, od 1850-ih kada je počelo sustavno bilježenje temperatura u svijetu, zabilježeno nakon 1998. godine.
>> Prijelomna točka: Rekordna razina ugljikova dioksida u atmosferi!
Usporavanje zatopljavanja zbunilo je znanstvenu zajednicu jer je količina emisije stakleničkih plinova nastavila rasti zahvaljujući dobrim dijelom i industrijskom razvoju Kine.
Proučavajući kretanje temperatura posljednjih godina stručnjaci kažu da bi udvostručenje koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi u odnosu na razinu iz predindustrijskog razdoblja, uz sadašnje trendove, do polovice stoljeća moglo povećati prosječnu temperaturu u svijetu između 0,9 i 2 stupnja Celzija.
To je manje od procjene znanstvenog panela UN-a koji je 2007. predvidio kratkoročni porast temperature između jednog i tri stupnja Celzija te dugoročni porast od 2 do 4,5 stupnjeva Celzija.
Oxfordski tim stručnjaka iz Britanije, SAD-a, Kanade, Australije, Francuske, Njemačke, Švicarske i Norveške ima iste dugoročne procjene porasta temperature kao i panel UN-a. No, voditelj istraživanja Alexander Otto s Oxforda kaže kako je za vlade bitno ono što se predviđa za idućih 50 do 100 godina.
Čini se da oceani posljednjih godina apsorbiraju više topline čime se maskira porast koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi koji je 40 posto veći nego u predindustrijskom razdoblju.
Profesoer Reto Knutti s ETH Zurich kaže kako su kratkoročne procjene o usporenom zatopljavanju dobrodošle, no upozorava kako se i dalje radi o 'zatopljavanju većem od dva stupnja koji su kao gornju granicu postavile zemlje koje su se suglasile oko toga cilja'.
Prosječne temperature već su porasle oko 0,8 stupnjeva Celzija od industrijske revolucije a porast od ukupno dva stupnja smatra se pragom opasnosti koji će donijeti više poplava, toplotnih udara i porast razine mora. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
