Izvješće o ženama, poslovanju i zakonskoj zaštiti koja im se pruža na radnom mjestu, Svjetska blanka je objavila ovaj tjedan i utvrđeno je da rodna diskriminacija postoji u čak 187 zemalja svijeta. U izvješću stoji kako prije deset godina niti jedna država nije osiguravala jednake uvjete i zakonska prava za muškarce i žene.
Pročitajte i ovo
Procijenjeno je osam faktora koji utječu na ekonomske odluke koje žene donose tijekom svog radnog vijeka, od slobode kretanja do dobivanja mirovine. Svaka država je bodovana i rangirana, s ocjenom 100 koja označava najvišu stopu zakonske jednakosti i zaštićenosti u poslovnoj sferi. Samo šest zemalja dobilo je najviše ocjene.
Istraživanje je pokazalo da se u posljednjih deset godina prosječna ocjena podigla sa 70 do 75. Od 39 zemalja koje su osvojile visokih 90 bodova i više, njih 26 bile su okarakterizirane kao bogate, razvijene zemlje. Osim takvih država nalazi se u Europi i centralnoj Aziji, gdje je jednaki plaćeni roditeljski dopust za muškarce i žene ključni trend. Na listi se nalaze i dvije južnoameričke države, Peru i Paragvaj. Tajvan je također osvojio vrlo visoke bodove.
Južna Azija ostvarila je najznačajnije poboljšanje kada se sagleda prosjek regije. Tako sada ima 58,36 bodova, što je veliki pomak u odnosu na 50 bodova koliki je bio prosjek regije prije jednog desetljeća. Podsaharska Afrika također se pomaknula s 64.04 do 69.63 boda u istom vremenskom periodu, a najznačajniji je bio napredak na Mauricijusu. Polovica zakonskih promjena koje su se dogodile u tim zemljama imale su veze s brakom i poslom.
Zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike ostvarili su najmanji napredak, s prosječnim povećanjem od samo 2.86 boda, pa sad u prosjeku imaju 47.37 bodova.
Pisanje izvješća je pokrenula privremena predasjednica Svjetske banke, Kristalina Georgieva, koja je poziciju preuzela od Jim Yong Kima.
U izvješću je utvrđeno i kako su organizacije koje se bave promicanjem i zaštitom ženskih prava odigrale ključnu ulogu u provođenju reformi.
Iako je u posljednjih deset godina zabilježen značajan napredak u cjelini, ostalo je još puno toga za učiniti kako bi se izjednačili uvjeti igre između muškaraca i žena. Implementiranjem pravnih reformi nije nužno došlo i do promjena u praksi, a rezultat od 100 bodova ne znači automatski i 100 posto jednakosti. Nejednaka plaća je glavni kamen spoticanja. Žene u Švedskoj zarađuuju 5 posto manje od svojih vršnjaka jačeg spola. U Velikoj Britaniji taj postotak doseže čak 8 posto, piše The Guardian.
„To je propuštena prilika. Globalna ekonomija mogla bi se obogatiti za oko 160 trilijuna dolara kada bi žene zarađivale jednako koliko i muškarci“, rekla je Georgieva.
"Jasno je da davanje prostora ženama vodi do bogaćenja društava", zaključila je.
