Izvješće o ženama, poslovanju i zakonskoj zaštiti koja im se pruža na radnom mjestu, Svjetska blanka je objavila ovaj tjedan i utvrđeno je da rodna diskriminacija postoji u čak 187 zemalja svijeta. U izvješću stoji kako prije deset godina niti jedna država nije osiguravala jednake uvjete i zakonska prava za muškarce i žene.
Pročitajte i ovo
Slovenija opet ispred ostalih
Ustavni sud odlučio: Svim ženama treba omogućiti medicinski potpomognutu oplodnju
Zanimljivi podaci
Kako su glasale žene, za koga nisu glasali muškarci, kome su povjerenje dali mladi?
Procijenjeno je osam faktora koji utječu na ekonomske odluke koje žene donose tijekom svog radnog vijeka, od slobode kretanja do dobivanja mirovine. Svaka država je bodovana i rangirana, s ocjenom 100 koja označava najvišu stopu zakonske jednakosti i zaštićenosti u poslovnoj sferi. Samo šest zemalja dobilo je najviše ocjene.
Istraživanje je pokazalo da se u posljednjih deset godina prosječna ocjena podigla sa 70 do 75. Od 39 zemalja koje su osvojile visokih 90 bodova i više, njih 26 bile su okarakterizirane kao bogate, razvijene zemlje. Osim takvih država nalazi se u Europi i centralnoj Aziji, gdje je jednaki plaćeni roditeljski dopust za muškarce i žene ključni trend. Na listi se nalaze i dvije južnoameričke države, Peru i Paragvaj. Tajvan je također osvojio vrlo visoke bodove.
Južna Azija ostvarila je najznačajnije poboljšanje kada se sagleda prosjek regije. Tako sada ima 58,36 bodova, što je veliki pomak u odnosu na 50 bodova koliki je bio prosjek regije prije jednog desetljeća. Podsaharska Afrika također se pomaknula s 64.04 do 69.63 boda u istom vremenskom periodu, a najznačajniji je bio napredak na Mauricijusu. Polovica zakonskih promjena koje su se dogodile u tim zemljama imale su veze s brakom i poslom.
Zemlje Bliskog istoka i Sjeverne Afrike ostvarili su najmanji napredak, s prosječnim povećanjem od samo 2.86 boda, pa sad u prosjeku imaju 47.37 bodova.
Pisanje izvješća je pokrenula privremena predasjednica Svjetske banke, Kristalina Georgieva, koja je poziciju preuzela od Jim Yong Kima.
U izvješću je utvrđeno i kako su organizacije koje se bave promicanjem i zaštitom ženskih prava odigrale ključnu ulogu u provođenju reformi.
Iako je u posljednjih deset godina zabilježen značajan napredak u cjelini, ostalo je još puno toga za učiniti kako bi se izjednačili uvjeti igre između muškaraca i žena. Implementiranjem pravnih reformi nije nužno došlo i do promjena u praksi, a rezultat od 100 bodova ne znači automatski i 100 posto jednakosti. Nejednaka plaća je glavni kamen spoticanja. Žene u Švedskoj zarađuuju 5 posto manje od svojih vršnjaka jačeg spola. U Velikoj Britaniji taj postotak doseže čak 8 posto, piše The Guardian.
„To je propuštena prilika. Globalna ekonomija mogla bi se obogatiti za oko 160 trilijuna dolara kada bi žene zarađivale jednako koliko i muškarci“, rekla je Georgieva.
"Jasno je da davanje prostora ženama vodi do bogaćenja društava", zaključila je.