Nova studija uzoraka tla s Marsa mogla bi približiti čovječanstvo odgovoru na pitanje je li život ikada postojao izvan Zemlje. NASA-in rover Perseverance, koji djeluje od 2021. godine i istražuje krater Jezero, prikupio je uzorke analizirane u tom istraživanju iz drevnog bazena jezera nastalog prije oko 3,7 milijardi godina.
Krater Jezero područje je oblikovano udarom meteorita i nekoć je sadržavalo dugotrajne vodene sustave koji su mogli podržavati prebiotičku kemiju. Znanstvenici koji analiziraju uzorke stijena iz izdanka Bright Angel unutar doline Neretva Vallis identificirali su složene ugljikove spojeve pomoću instrumenta SHERLOC na NASA-inu roveru.
Nove rasprave o tragovima života na Marsu
"Otkriće makromolekularnog ugljika na površini stijene 'Cheyava Falls', koja je očišćena od prašine, ali inače neobrađena, predstavlja otkriće organske tvari na najmanjoj dubini na površini Marsa", rekao je za ScienceAlert putem e-pošte Kyle Uckert, astrobiolog i znanstvenik za instrumente u NASA-inu Laboratoriju za mlazni pogon (JPL).
"To sugerira da su ti organski spojevi možda bili relativno nedavno izloženi ili su bili zaštićeni mineralima s fotoprotektivnim svojstvima", dodao je Uckert.
Autori istraživanja, koje je objavljeno u časopisu Science Advances, taj makromolekularni ugljik otkrili su u dvije stijene, u riječnom kanalu koji je napajao zapadnu deltu kratera Jezero. Jedna od tih stijena bio je muljnjak Cheyava Falls, koji sadrži intrigantne pjegaste uzorke nalik leopardu, što je potaknulo rasprave o njihovu mogućem biološkom podrijetlu.
Taj makromolekularni ugljik povezan je s karbonatima, sulfatima i fosfatima koji se smatraju ključnim sastojcima kemije potrebne za nastanak života. Nalazi su usporedivi s onima NASA-inog rovera Curiosity u krateru Gale i sugeriraju da su muljnjaci bogati organskim tvarima mogli biti široko rasprostranjeni na drevnom Marsu.
Ashley Murphy, geologinja iz Planetary Science Institutea u SAD-u, napomenula je da spektralna analiza putem Ramanova mapiranja (metoda koja koristi raspršenje laserske svjetlosti za određivanje kemijskog sastava i strukture materijala na temelju jedinstvenih uzoraka svjetlosnog signala) upućuje na amorfni ugljik, sličan i biološkim i nebiološkim izvorima.
"Koristeći parametre Raman G-pojasa makromolekularnog ugljika, utvrdili smo da je riječ o amorfnom ugljiku. Položaj vrha G-pojasa (mjesto na svjetlosnom spektru gdje je najjači signal karakterističan za određenu vrstu ugljika, op. a.) i njegova širina slični su različitim tipovima amorfnog ugljika, uključujući biotske (npr. mikrobne prostirke i ugljen) i abiotske (npr. meteoriti i hidrotermalne stijene) izvore.", izjavila je Murphy za ScienceAlert.
Nema potvrde biološkog podrijetla
Međutim, znanstvenici upozoravaju da slični jedinstveni uzorci svjetlosnog signala ne mogu potvrditi biološko podrijetlo.
"Prisutnost organske tvari na Marsu ne znači nužno biološke procese. Instrument rovera Perseverance ne može procijeniti potječu li organski spojevi iz bioloških ili abiotičkih procesa. Ne možemo tvrditi da je biologija imala bilo kakvu ulogu u organskom ugljiku opisanom u ovoj studiji", objasnio je Uckert.
Mogući izvori uključuju dopremu prašinom i meteoritima ili "in situ" procese poput vulkanskih, hidrotermalnih ili elektrokemijskih djelovanja. Zbog tih neizvjesnosti, konačno tumačenje zahtijevat će uzorke dopremljene na Zemlju i analizirane u laboratorijima.
Ipak, dobiveni rezultati naglašavaju potrebu za misijom povratka uzoraka s Marsa na Zemlju kako bi se razjasnilo podrijetlo marsovskih organskih spojeva. U konačnici, otkriće produbljuje pitanje postoji li život izvan Zemlje ili Mars tek čuva kemijske tragove nastanjive prošlosti.
