Međunarodna agencija za energiju (IEA) danas je predstavila niz mjera kojima vlade, poduzeća i kućanstva mogu ublažiti gospodarske posljedice poremećaja na tržištu nafte, nastalih uslijed rata na Bliskom istoku, te tako smanjiti teret koji snose potrošači.
Ovaj sukob doveo je do najvećeg poremećaja opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. Promet kroz Hormuški tjesnac, kojim se inače prenosi oko petine svjetske potrošnje nafte, sveden je na minimum.
Tim ključnim pomorskim pravcem u uobičajenim okolnostima prolazi približno 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata dnevno.
Nagli prekid tih tokova znatno je zaoštrio tržišne uvjete, podigavši cijene sirove nafte iznad 100 dolara po barelu te uzrokujući još izraženiji rast cijena prerađenih proizvoda poput dizela, mlaznog goriva i ukapljenog naftnog plina (LPG).
Ponovno uspostavljanje prometa kroz Hormuški tjesnac ostaje presudno za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta.
U međuvremenu države djeluju i na strani ponude i na strani potražnje.
Zemlje članice IEA-e 11. ožujka dogovorile su puštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi – najveće oslobađanje zaliha u povijesti Agencije.
Ipak, mjere na strani ponude same po sebi ne mogu u potpunosti nadoknaditi razmjere ovog poremećaja. Upravo zato upravljanje potražnjom postaje ključan i neposredno primjenjiv alat za ublažavanje pritiska na potrošače, povećanje dostupnosti energije i jačanje energetske sigurnosti.
Novo izvješće IEA-e identificira deset mjera koje je moguće brzo provesti na razini vlada, poduzeća i kućanstava.
One su ponajprije usmjerene na cestovni promet, koji čini oko 45 posto globalne potražnje za naftom, ali obuhvaćaju i zračni promet, kuhanje te industriju.
Njihova široka primjena, gdje god je to moguće, mogla bi značajno povećati njihov globalni učinak i ublažiti posljedice ovog šoka.
"Rat na Bliskom istoku stvara ozbiljnu energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. Ako ne dođe do brzog rješenja, posljedice za energetska tržišta i gospodarstva bit će sve teže", izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.
"Kao vodeća svjetska energetska institucija, IEA čini sve što je u njezinoj moći kako bi očuvala stabilnost energetskih tržišta. Nedavno smo pokrenuli najveće oslobađanje hitnih zaliha nafte u našoj povijesti, a u stalnom sam kontaktu s ključnim vladama diljem svijeta, uključujući najveće proizvođače i potrošače energije, u sklopu međunarodne energetske diplomacije.
Današnje izvješće dodatno nudi konkretan i odmah primjenjiv skup mjera na strani potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi zaštitili potrošače od posljedica te krize.
Ono se temelji na desetljećima iskustva IEA-e te ističe mjere koje su se u praksi već pokazale učinkovitima u različitim okolnostima. Uvjeren sam da će biti od koristi vladama diljem svijeta, kako u razvijenim tako i u gospodarstvima u razvoju, u ovim izazovnim vremenima."
U području cestovnog prometa kombinacija promjena u ponašanju i javnih politika može donijeti brze i vidljive uštede. Mnoge od tih mjera već su se primjenjivale u prošlosti, a danas se ponovno razmatraju u brojnim zemljama.
Rad od kuće, gdje god je to moguće, smanjuje potrebu za svakodnevnim putovanjima i potrošnju goriva, dok snižavanje ograničenja brzine na autocestama za najmanje deset kilometara na sat pridonosi manjoj potrošnji goriva i u osobnom i u teretnom prometu. Poticanje korištenja javnog prijevoza, uz mjere poput naizmjeničnog dopuštanja vožnje privatnim vozilima u velikim gradovima, dodatno smanjuje prometne gužve i potrošnju goriva.
Dodatne uštede moguće su dijeljenjem vozila, učinkovitijim stilovima vožnje te unapređenjem učinkovitosti u prijevozu i dostavi robe.
Izvan cestovnog prometa ciljane mjere mogu ublažiti pritisak na goriva koja su posebno pogođena. Smanjenje zračnih putovanja ondje gdje postoje održive alternative može znatno smanjiti potražnju za mlaznim gorivom. Istodobno, preusmjeravanje korištenja LPG-a iz prometa prema osnovnim potrebama, poput kuhanja, može pomoći u zaštiti najranjivijih kućanstava.
Poticanje primjene alternativnih, čišćih rješenja za kuhanje, gdje je to moguće, dodatno smanjuje ovisnost o LPG-u i sprječava povratak na štetnija goriva koja negativno utječu na zdravlje ljudi.
Industrija također ima važnu ulogu u ovom procesu. U zemljama gdje su zalihe LPG-a pod pritiskom industrijska postrojenja mogu prijeći na alternativne sirovine, poput nafte (engl. naphta), čime se oslobađaju količine LPG-a za hitne i osnovne potrebe. Takve mjere mogu se dodatno nadopuniti kratkoročnim poboljšanjima učinkovitosti i održavanja, koja doprinose smanjenju ukupne potrošnje nafte.
Vlade mogu dati snažan primjer mjerama u javnom sektoru, regulatornim intervencijama i ciljanim poticajima, uz osiguravanje da potpora potrošačima bude pravodobna i usmjerena prema onima kojima je najpotrebnija. Iskustva iz prethodnih kriza jasno pokazuju da su precizno usmjerene mjere potpore učinkovitije i fiskalno održivije od široko postavljenih subvencija.
Iako mjere na strani potražnje ne mogu u potpunosti nadoknaditi razmjere poremećaja u opskrbi, one mogu imati značajnu ulogu u smanjenju troškova za potrošače, ublažavanju pritisaka na tržišta i očuvanju goriva za ključne potrebe sve dok se ne uspostave normalni tokovi opskrbe, navodi se u izvješću.
IEA je ujedno objavila i pregled svih mjera povezanih s potražnjom koje su vlade najavile od početka krize. Taj pregled pokazuje da brojne zemlje već poduzimaju konkretne korake kako bi zaštitile potrošače, mjerama štednje i financijske potpore slične onima predstavljenima u ovom izvješću.
Neposredne mjere za smanjenje potražnje:
1. Rad od kuće gdje god je to moguće
Smanjuje potrošnju nafte povezanu s svakodnevnim odlascima na posao, osobito u djelatnostima koje omogućuju rad na daljinu.
2. Smanjenje ograničenja brzine na autocestama za najmanje 10 km/h
Niže brzine izravno pridonose manjoj potrošnji goriva kod osobnih automobila, kombija i teretnih vozila.
3. Poticanje korištenja javnog prijevoza
Prijelaz s privatnih automobila na autobuse i vlakove može u kratkom roku značajno smanjiti potražnju za naftom.
4. Naizmjenično dopuštanje vožnje privatnim automobilima u velikim gradovima
Sustavi rotacije prema registarskim oznakama smanjuju prometne gužve i vožnju koja troši velike količine goriva.
5. Povećanje dijeljenja vozila i primjena učinkovitih stilova vožnje
Veća popunjenost vozila te ekonomična, odnosno ekološka vožnja brzo smanjuju ukupnu potrošnju goriva.
6. Učinkovitija vožnja u komercijalnom cestovnom prometu i dostavi robe
Unaprijeđene vozačke navike, redovito održavanje vozila i optimizacija tereta mogu znatno smanjiti potrošnju dizela.
7. Preusmjeravanje korištenja LPG-a iz prometa
Prelazak vozila s dvostrukim pogonom ili prilagođenih vozila s LPG-a na benzin omogućuje očuvanje LPG-a za kuhanje i druge nužne potrebe.
8. Izbjegavanje zračnih putovanja gdje postoje odgovarajuće alternative
Smanjenje poslovnih letova brzo ublažava pritisak na tržište mlaznog goriva.
9. Gdje je moguće, prelazak na suvremenija rješenja za kuhanje
Poticanje električnog kuhanja i drugih modernih tehnologija smanjuje ovisnost o LPG-u.
10. Iskorištavanje fleksibilnosti u petrokemijskim sirovinama te provedba kratkoročnih mjera učinkovitosti i održavanja
Industrija može osloboditi LPG za ključne potrebe, istodobno smanjujući potrošnju nafte brzim operativnim poboljšanjima.
-
pokrovitelj jadromelTijelo ne reagira slučajno: Kako su povezani stres, štitnjača, imunitet i energija – i gdje najčešće griješimo?
-
NOGOMETNI SPEKTAKLBRAZIL – HRVATSKA Evo kad počinje prijenos utakmice koja se ne propušta
-
Rat na Bliskom istokuIran upozorio europsku zemlju, Saudijska Arabija objavila crni scenarij
