Dužnička zaraza koja je zahvatila mediteranske članice Europske unije prijeti prelijevanjem u Italiju, čime bi posljedice po Europu, ali i svijet postale nemjerljivo teže, jer je riječ o trećem najsnažnijem europskom gospodarstvu, iza njemačkog i francuskog.
Podijelite
Iako se dosad uspijevala izmaknuti problemima, Italija bi mogla postati iduća najslabija karika nakon Grčke, Irske, Portugala i Španjolske, a dodatnu teškoću predstavlja dugotrajno odmjeravanje snaga premijera Silvija Berlusconija i ministra financija Giulija Tremontija koje je posljednjih dana došlo do gornje granice podnošljivosti.
Glasine o talijanskim gospodarskim problemima uzrokovale su snažan pad dionica talijanskog gospodarskog i financijskog sektora pa talijanska vlada nastoji smanjiti ili barem ograničiti štetu predlaganjem obimnog programa štednje vrijednog 40 milijardi eura koji bi, međutim, da bi smirio tržište, morao biti usvojen po hitnom postupku u talijanskomk parlamentu. No, čini se da su Talijani svjesni da je voda došla do grla, jer iz oporbe stižu poruke koje se mogu protumačiti kao uvijena potpora vladinom prijedlogu, jer je ugledna oporbena zastupnica u Senatu Anna Finnocchiaro, po pisanju američkog Wall Street Journala, najavila kako će njezini kolege tijekom rasprave predložiti 'vrlo malo' amandmana na plan proračuna i tako ubrzati potvrdu prijedloga.
Stanje u Italiji drukčije je nego u zemljama koje su već u dužničkoj krizi, iako ne nužno i manje opasno, ocjenjuju stručnjaci. Talijanske su banke u osnovi 'zdrave' jer se nikad nisu spekulirale s američkim stambenim balonom. Trenutačni proračunski manjak na godišnoj razini je nizak, oko 4.6 posto bruto domaćeg proizvoda, a više od polovine državnog duga, iako Italija izdaje najviše obveznica od svih zemalja eurozone, u vlasništvu je samih Talijana, što tu zemlju čini otpornijom na hirove financijskih tržišta.
Ključni problem Italije je činjenica da njezino gospodarstvo nema dovoljan rast da bi redovito servisiralo otplatu kredita čije kamate sustavno rastu, pa akumulirani dug države iznosi već 120 posto BDP-a, po čemu je Italija na neslavnom drugom mjestu u Europi, odmah iza Grčke. A perspektiva ne daje preveliku nadu, jer je Međunarodni monetarni fond (MMF) talijanskom gospodarstvu u 2012. predvidio vrlo skroman rast od 1,3 posto.
Kao znak kako se stvari mogu brzo okrenuti protiv neke zemlje, burzovni regulatori u Italiji u ponedjeljak su uveli hitna ograničenja protiv tzv. 'short sellinga', nakon što su dionice talijanskih banaka pale petoga dana zaredom. Cijena osiguranja talijanskog državnog duga protiv prekida otplate dostigla je rekordu visinu a kamata na 10-godišnjim obveznicama dosegla je rekordnih 5.67 posto.
Analitičari predviđaju da bi pravi problemi za Italiju mogli nastati ako kamate za nove posudbe s međunarodnog tržišta, koje su to veće što je kreditni rejting neke zemlje niži zbog financijskih problema,. narastu na 6 posto.(Hina)