roblemi s kojima su se tražitelji azila i migranti suočavali prolazeći kroz Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju i Makedoniju su, među ostalima, prespor postupak registracije i neodgovarajući uvjeti prihvata, a
Pročitajte i ovo
Prava žrtava
Plenkoviću i ministrima na stol stiglo pet važnih zahtjeva
Trumpov povratak
Hitno se sastaju šefovi europskih država: "Imaju nož pod grlom"
povremena zatvaranja granica
su te teškoće još pogoršavala, navodi nevladina udruga za zaštitu ljudskih prava.
Vlade zemalja zapadnog Balkana trebale bi se usredotočiti na poboljšanje zaštite ljudskih prava, uključujući i prava tražitelja azila, stoji u godišnjem izvješću Human Rights Watcha.
'Vlade zemalja zapadnog Balkana koje teže ulasku u Europsku uniju moraju ispuniti sve obveze kada su posrijedi ljudska prava', rekla je analitičarka HRW-a za zemlje zapadnog Balkana i istočnoeuropske zemlje Lydia Gall.
Zabrinutost za ljudska prava u BiH, Srbiji, Kosovu
HRW je u Svjetskom izvješću 2016., dokumentima potkrijepio zabrinutost za ljudska prava u BiH, Srbiji i na Kosovu tijekom 2015.
'To se odnosi na odgovornost za počinjene ratne zločine, na borbu protiv diskriminacije prema manjinana i jamčenje humanog pristupa prema tražiteljima azila i migrantima', kaže Gall.
U izvješću se navode i ostali problemi s područja ljudskih prava u zemljama zapadnog Balkana: ograničeno procesuiranje odgovornih za ratne zločine na nacionalnim sudovima nakon raspada Jugoslavije, govor mržnje u medijima, stalna diskriminacija Roma te uznemiravanje i zastrašivanje pripadnika LGBT zajednice.
Postignut je ograničen napredak u odgovornosti za ratne zločine na nacionalnim sudovima Bosne i Hercegovine, Srbije i Kosova. Tužitelji na sudovima za ratne zločine u Bosni i Hercegovini i u Srbiji nemaju dovoljna sredstva koja bi im omogućila da se nose sa slučajevima, piše HRW.
Dvadeset godina nakon zaključenja Daytonskoga mirovnog sporazuma, Bosna i Hercegovina ostala je podijeljena, a okoštala politička struktura onemoguuje napredak. Nema napretka u primjeni dviju presuda Europskoga suda za ljudska prava, iz 2009. i 2013., kojim se od BiH traži da izmijeni svoj diskriminirajući ustav koji članovima manjina onemogućuje kandidiranje na visoke političke funkcije, upozorava HRW.
Migrantska kriza narušava ljudska prava u Europi
U izvješća na 659 stranica HRW donosi podatke o ostvarenju ljudskih prava u više od 90 zemalja.
U uvodnome dijelu, izvršni direktor Kenneth Roth piše da je širenje terorističkih napada izvan Bliskog istoka i velik priljev izbjeglica potaknut represijom i sukobom naveo vlade mnogih zemalja da smanje ljudska prava u nastojanju da zaštite vlastitu sigurnost.
'Strah od terorističkih napada i potencijalni učinak priljeva izbjeglica vidljivo je smanjio ljudska prava u Europi i drugim regijama', kaže Roth.
Mjere koje je francuska vlada donijela nakon terorističkih napada u Parizu poput izvanrednog stanja, pretraživanja stanova bez prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela 'bude zabrinutost' za slobodu kretanja, udruživanja i izražavanja, ocjenjuje HRW. Upozorava na 'flagrantnu islamofobiju i besramnu dijabolizaciju izbjeglica' u Sjedinjenim Državama gdje potencijalni kandidat za predsjednika Donald Trump predlaže zabranu ulaska muslimanima u SAD.
Rusija, Kina guše aktivnosti civilnog društva
Istodobno su u 2015. autoritarne vlade u cijelom svijetu, strahujući od mirnih prosvjeda, koje društveni mediji često potenciraju, intenzivno gušile rad neovisnih skupina. U tom kontekstu HRW napose proziva Rusiju i Kinu gdje se najviše guši rad civilnog društva.
'U Kini i Rusiju... državni vrh je sklopio prešutni pakt s narodom - 'Omogućit ćemo vam sve više blagostanja, ako nam dopustite da vladamo bez polaganja računa', kaže Roth.
Kao primjere naveo je sve teži rad udruga civilnog društva u Rusiji koje primaju pomoć iz inozemstva.
Kineski aktivisti bore se za ljudska prava no prijete im zatvorske kazne i vrlo slobodno tumačena primjena zakona protiv terorizma, kaže Roth. Zbog toga jača aktivnost na društvenim medijima koje Kina nastoji kontrolirati. (Hina)