Nakon mjeseci pregovora, finalno glasovanje je planirano u nadolazećem tjednu, no odgođeno je u petak nakon protivljenja njemačke automobilske industrije.
Nakon napada
Ne može se zaustaviti širenje radijacije: Teško oštećena nuklearka Černobil
Najavio pravnu borbu
Nekad uspješni poduzetnik, danas deložiran iz stana: "Sve su mi oduzeli. Dug je najedanput narastao"
FEMICID u rijeci
Jezivi detalji ubojstva: "Pronađena je na trećem katu s 30 ubodnih rana"
Njemački ministar prometa Volker Wissing rekao je da se Berlin ne može složiti s takvom potpunom zabranom motora s unutarnjim sagorijevanjem u ovom trenutku.
Dodao je da Europska komisija mora iznijeti prijedlog kako se klimatski neutralna, sintetička goriva, poznata kao e-goriva, mogu koristiti u motorima s unutarnjim izgaranjem nakon 2035. godine.
Von der Leyen je rekla da je principijelno bilo otvorenosti za nove automobilske tehnologije, "no da to također mora biti u ravnoteži s našim klimatskim političkim ciljevima."
Pročitajte i ovo
UVEDENO U ZAKONODAVSTVO
Polako odlaze u povijest: EU i službeno zabranio prodaju novih dizelaša i benzinaca
Wissing je član stranke FPD, bliske poslovnom sektoru, koja je najmanja od tri stranke koje čine njemačku koaliciju zajedno sa Socijaldemokratima i Zelenom strankom.
Sintetička goriva za koja je Wissing zainteresiran proizvode se kombiniranjem vodika s ugljikovim dioksidom koji se može dobiti iz atmosfere.
Takva goriva se smatraju klimatski neutralnim ako se energija za proizvodnju njih i njihovih sastojaka može dobiti iz obnovljivih izvora.
Pročitajte i ovo
jedna osoba u bolnici
Na otoku bez automobila prometna nesreća s teškim ozljedama
Kritičari smatraju da se sintetička goriva trebaju koristiti samo za neizbježna zračna i pomorska putovanja, dok bi njihovo korištenje kod velikog broja vozila bilo samo razbacivanje zelenom energijom.
Planovi da se smanje emisije klimatski štetnog CO2 iz novih kombija i automobila za 100 posto do 2035. godine, što znači de facto zabrana na prodaju, dio su većeg paketa za borbu s klimatskim promjenama.
EU želi smanjiti emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto do 2030. godine u usporedbi s razinama iz 1990-ih, a do 2050. godine postići klimatsku neutralnost.