Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Nakon hitnih telefonskih konzultacija ministara financija eurozone, donesena je odluka da se drugi program pomoći Grčkoj neće obnavljati te da se niti treći program pomoći neće usvojiti po hitnom postupku.


Nema pomoći za Grčku, najavio je u utorak navečer šef eurogrupe Jeroen Dijsselbloem. Grčka je ovim potezom ministara eurozone izgubila pomoć od 18 milijardi eura, prenosi švicarski Blick.

Vezani članci Slika nije dostupna PANIKA U GRČKOJ Bezuspješno pokušavaju prodati pale dionice Slika nije dostupna NA RUBU Europu je od sloma i katastrofe dijelilo 2,5 milijardi eura

Bilo je prekasno za novo produljenje programa pomoći, istaknuo je Dijsselbloem. Konzultacije su trajale tek sat vremena. Govoreći nakon telefonske sjednice ministara financija eurozone, Dijsselbloem je rekao da će se ministri ponovno sastati u srijedu i razmotriti nove prijedloge Grčke.

"Čini se da se političko stajalište grčke vlade nije promijenilo", istaknuo je.

GRCI OČAJNI 'Nije važno koja je valuta, važno je imate li novac za život. Može se zvati drahma, euro ili kukuriku, svejedno je kad nemamo ništa'

Podsjetimo, Grčka je svojim vjerovnicima iznijela novi prijedlog koji se odnosi na dvogodišnje razdoblje u kojemu poziva na restrukturiranje duga, objavljeno je u utorak iz ureda premijera Aleksisa Ciprasa, u, kako se čini, posljednjem pokušaju Atene da riješi dosadašnju bezizlaznu situaciju sa svojim zajmodavcima.

Priopćenje je objavljeno nekoliko sati prije nego što bi Atena trebala platiti ratu kredita Međunarodnome monetarnom fondu, no eurozona o njemu neće raspravljati sve dok ne prođe referendum, koji se treba održati u nedjelju, 5. srpnja.

Grčka vlada zatražila je od europskih partnera produženje roka pomoći za još dvije godine te da im se u tom roku da još 29 milijardi eura pomoći.

Dijsselbloem je dodao kako bi treći program pomoći Grčkoj mogao imati još teže uvjete od prethodnog.

Strahujući od izlaska iz eura tisuće Grka traži glasovanje 'za'

Tisuće Grka zabrinutih izgledima za izlazak iz europske monetarne unije izašlo je na atenske ulice u utorak zalažući se da se glasuje "za" na referendumu o tome treba li prihvatiti teške uvjete koje traže kreditori kako bi nastavili financijski spašavati Grčku.

Na jednom je transparentu pisalo: "Nećemo postati posljednja sovjetska država". Mnogi su nosili zastave Europske unije i uzvikivali "Grčka, Europa, demokracija".

Broj izašlih odgovara onome iz tabora zagovornika odgovora "ne" na prosvjedima dan ranije u potpori ljevičarske vlade premijera Aleksisa Ciprasa kada su se tisuće okupile na glavnom trgu Syntagma ispred parlamenta.

Grčka se u ponoć suočava s propuštanjem plaćanja duga Međunarodnom monetarnom fondu nakon propasti pregovora s kreditorima tijekom vikenda o novom programu financijske pomoći. Cipras je referendum o ponudi kreditora sazvao za 5. srpnja i pozvao Grke da glasuju "ne".

Dok mnogi Grci drže kako bi zahtjev kreditora za povišenjem poreza i smanjenjem mirovina naštetio zemlji koja već trpi jednu od najgorih ekonomskih kriza u modernoj povijesti, drugi strahuju da bi odbijanje ponude dovelo do još štetnijeg udaljavanja od zajedničke valute.

"Bit će teško u svakom slučaju ali s Europom imamo bolju budućnost", rekla je 24-godišnja postidiplomska studentica Paula Papagiannopoli. "Osjećam nesigurnost, ne znam hoćemo li uopće imati novaca ili bilo kakvog posla u budućnosti".

Europski čelnici kažu Grcima da će odbijanje programa štednje Grčku izbaciti iz eurozone koju čini 19 zemalja i osuditi je na još gore gospodarske i socijalne probleme. Glasovanje "za" bi moglo zbaciti Ciprasa s vlasti i otvoriti vrata novim pregovorima o novom programu pomoći.

Nema istraživanja javnoga mišljenja koja bi rekla kako bi Grci mogli glasovati. Većina Grka već dugo daje prednost ostanku u erozoni, za što Cipras tvrdi da je i njegov cilj unatoč upozorenjima Bruxellesa.

ECB povećava pritisak na Atenu

Onima koji prate kaotične tjedne u Europi zadnjih tjedana, izjava Benoita Coeurea da bi Grčka mogla izići iz eurozone možda nije bila nimalo čudna.

No za obično opreznu Europsku središnju banku (ECB), izjava jednog od njeznih najviših dužnosnika bila je snažno političko upozorenje i prvo te vrste od ECB-a da se grčki premijer Aleksis Cipras igra vatrom. Time se možda željelo vratiti Atenu za pregovarački stol koji je napustila prošli tjedan.

Grčka je u utorak iznijela novi prijedlog koji se odnosi na razdoblje od dvije godine, a obuhvaća restrukturiranje duga, što je znak da su kanali za komunikaciju i dalje otvoreni.

Unatoč Coeureovoj izričitoj želji da Grčka ostane u eurozoni, njegovo javno priznanje da bi ona mogla iz nje i istupiti mnogi u Grčkoj dočekat će sa strepnjom jer grčko gospodarstvo ovisi o financiranju središnje banke kako bi preživjelo.

"Izlazak Grčke iz eurozone, dosad teoretska mogućnost, više, nažalost, ne može biti isključen", rekao je Coeure za francuski list Les Echos, što je prvo javno priznanje iz ECB-a da bi neka država članica mogla istupiti iz eurozone.

Grčka će u nedjelju održati referendum o uvjetima koje joj nude međunarodni vjerovnici.

Ako Grci budu glasovali "za" program pomoći, Coeure je rekao da "ne sumnja" da će partneri u eurozoni pronaći načina da ispune svoje obveze prema Grčkoj. Bude li odgovor "ne", "bilo bi jako teško nastaviti politički dijalog", rekao je.

Izjava člana Izvršnog odbora ECB-a zaduženog za pregovore s Grčkom razotkrila je velike sumnje koje dijele i ostali članovi šesteročlanog odbora glede grčke budućnosti. Izazvala je također kritike da ECB želi utjecati na razvoj događaja.

Izvršni odbor ECB-a u nedjelju je kazao guvernerima središnjih banaka eurozone da odbiju grčki zahtjev za novim hitnim kreditima za očuvanje likvidnosti grčkih banaka zbog čega su grčke banke morale zatvoriti vrata i ograničiti povlačenje novca na 60 eura dnevno.

"Oni igraju jako opasnu igru", rekao je Paul de Grauwe iz Londonske škole ekonomije, kritizirajući tu izjavu kao pokušaj utjecanja na ishod pregovora. "Problem je što će središnji bankari donijeti te izrazito političke odluke", rekao je.

Dužnosnici ECB-a smatraju da to nije tako i svoju ulogu smatraju "tehnokratskom". No zbog krize u eurozoni prisiljeni su aktivnije se angažirati, priznaju europski dužnosnici. (B.V./Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook