Slika nije dostupna
Slika nije dostupna

Predsjednik vlade Republike Srpske Milorad Dodik negativno je ocijenio najave kako bi nova američka vlada mogla imenovati svog posebnog predstavnika za Balkan koji bi se bavio i stanjem u Bosni i Hercegovini.


Dodik je u utorak novinarima u Banjoj Luci kazao kako bi takav postupak bio 'iracionalan' jer bi navodno onemogućio da domaći političari sami nađu rješenja za otvorena pitanja u zemlji. 'Računam na racionalnost američke administracije, no ako se ona odluči za to (imenovanje posebnog predstavnika), onda će oni koji su o tome odlučivali morati podijeliti sudbinu uspjeha odnosno neuspjeha takva izbora', kazao je Dodik.

Vezani članci Noćni klub VIDEO Kad već ne rade klubovi u Hrvatskoj, mladi Dalmatinci okupirali klubove u BiH Migranti, ilustracija U BiH podignuta optužnica protiv novinara koji je pozivao na linč migranata: "Te horde treba mlatiti svim sredstvima, treba ih tjerati poput bijesnih kerova"

Ustvrdio je kako su najave o imenovanju posebnog američkog predstavnika za Balkan zapravo posljedica lobiranja onih koji teže radikalnim promjenama u BiH.

 

Ponudio i mogući način usklađivanja izbornih pravila u BiH s europskom praksom

 

Dodik je istodobno ponudio i mogući način usklađivanja izbornih pravila u BiH s europskom praksom. Izborna pravila u BiH suprotna su Europskoj konvenciji o ljudskim pravima i slobodama jer pravo da se bira i bude biran ograničuje etnička pripadnost građana. Dodik je predložio da se to pitanje riješi odredbom da se članovi Predsjedništva BiH biraju s područja dvaju entiteta, a da se ne određuje koje trebaju biti narodnosti.

Po sadašnjim pravilima u državni vrh iz Federacije BiH biraju se Hrvat i Bošnjak, a iz Republike Srpske Srbin pa tako, primjerice, Hrvat iz RS-a ili Srbin iz Federacije nikad ne mogu postati članovima Predsjedništva BiH. Ta izborna pravila u cijelosti diskriminiraju sve pripadnike manjinskih entičkih skupina.

Dodik je u utorak sugerirao kako bi se etnička ograničenja mogla smanjiti i kad se biraju zastupnici u Parlamentu BiH, no samo ako se zadrži tzv. entitetsko glasovanje. To pravilo određuje da zakoni mogu stupiti na snagu jedino ako za njih glasuje dvotrećinska većina zastupnika iz svakog od entiteta.