Na kontaminiranom području koje je i dalje preopasno za ljudski život, najdivljiji konji na svijetu danas slobodno lutaju. U černobilskoj zoni isključenja Przewalskijevi konji – zdepasti, boje pijeska i gotovo igračkastog izgleda – pasu u radioaktivnom krajoliku većem od Luksemburga.
Dana 26. travnja 1986. eksplozija u nuklearnoj elektrani poslala je radioaktivni oblak diljem Europe i prisilila evakuaciju čitavih gradova te raselila desetke tisuća ljudi. Bila je to najteža nuklearna katastrofa u povijesti.
Gotovo četiri desetljeća kasnije Černobil je i dalje preopasan za ljude. No divlje životinje su se vratile. Vukovi danas slobodno lutaju golemim područjem koje se proteže kroz Ukrajinu i Bjelorusiju, a smeđi medvjedi vratili su se nakon više od stoljeća. Oporavile su se i populacije risova, losova, jelena, pa čak i čopora pasa lutalica.
Przewalskijevi konji, porijeklom iz Mongolije i nekoć na rubu izumiranja, uvedeni su u zonu 1998. godine kao eksperiment, piše AP.
Poznati kao takhi u Mongoliji, što znači 'duh', razlikuju se od domaćih konja po tome što imaju 33 para kromosoma, za razliku od 32 kod pitomih pasmina. Ime su dobili po ruskom istraživaču koji ih je prvi znanstveno opisao.
"Činjenica da Ukrajina danas ima slobodnu populaciju ovih konja svojevrsno je malo čudo", rekao je Denis Višnjevski, glavni prirodoslovac u zoni.
S nestankom ljudskog pritiska dijelovi zone danas nalikuju na europske krajolike iz prošlih stoljeća. "Priroda se relativno brzo i učinkovito oporavlja", dodao je.
Promjene su vidljive posvuda – drveće probija napuštene zgrade, ceste nestaju pod šumom, a izblijedjeli sovjetski znakovi stoje uz nagnute križeve na zaraslim grobljima.
Skrivene kamere bilježe i neobične prizore: konji se skrivaju u napuštenim kućama i starim štalama kako bi se zaštitili od vremenskih uvjeta i insekata, pa čak i spavaju unutra.
Žive u manjim skupinama – obično jedan pastuh s nekoliko kobila i mladunaca – dok se mlađi mužjaci drže odvojeno. Iako su mnogi uginuli nakon dolaska u to okruženje, dio populacije uspješno se prilagodio.
Proglašeni izumrlima u divljini 1969., Przewalskijevi konji preživjeli su zahvaljujući uzgoju u zatočeništvu. Danas globalna populacija broji oko 3000 jedinki zahvaljujući programima ponovnog uvođenja, ističe Florian Drouard iz Nacionalnog parka Cevennes u Francuskoj.
"Riječ je o iznimnom primjeru uspješnog povratka vrste u prirodu", rekao je. "Pokazuje da vrste uzgojene u zatočeništvu, uz pravilnu pripremu, mogu ponovno razviti ponašanja potrebna za život u divljini." Iako su izvorno prilagođeni otvorenim stepama, konji su se pokazali iznenađujuće prilagodljivima te uspijevaju i u djelomično šumovitom okolišu Ukrajine.
Praćenje životinja u zoni traje godinama. Znanstvenici često provode sate na terenu, postavljajući kamere osjetljive na pokret kako bi pratili njihovo kretanje.
Nije zabilježeno masovno izumiranje
Unatoč prisutnosti zračenja, nije zabilježeno masovno izumiranje, iako postoje suptilne posljedice. Neke žabe razvile su tamniju kožu, a kod ptica u područjima s višom razinom zračenja češće se bilježe problemi poput katarakte (zamućenje prirodne očne leće).
No pojavile su se i nove prijetnje.
Ruska invazija 2022. godine donijela je borbe u zonu dok su trupe napredovale prema Kijevu, kopajući rovove u kontaminiranom tlu. Vojne aktivnosti izazvale su i šumske požare. Zime tijekom rata dodatno su pogoršale stanje. Oštećena infrastruktura ostavila je neka područja bez resursa, a znanstvenici bilježe porast broja srušenih stabala i uginulih životinja, uzrokovanih i ekstremnim uvjetima i improviziranim vojnim utvrdama.
"Većinu šumskih požara uzrokuju oboreni dronovi", rekao je Oleksandr Polisčuk, zapovjednik vatrogasne jedinice u zoni.
"Ponekad moramo putovati desecima kilometara kako bismo došli do požara."
Takvi požari mogu ponovno podići radioaktivne čestice u zrak. Danas zona isključenja više nije samo utočište za divlje životinje. Postala je i strogo nadzirani vojni prostor, obilježen betonskim barijerama, bodljikavom žicom i minskim poljima, krajolik koji mnogi opisuju kao sumorno lijep. Osoblje se rotira kako bi se smanjila izloženost zračenju, a Černobil će vjerojatno ostati nedostupan ljudima još generacijama jer je preopasan za život, a ipak pun divljine.
"Za nas koji se bavimo zaštitom prirode, ovo je svojevrsno čudo", zaključio je Višnjevski.
"Ovo je područje nekoć bilo intenzivno korišteno za poljoprivredu, gradove i infrastrukturu. Danas je priroda napravila svojevrsni reset", rekao je.
-
ZabranjenoOve predmete nikad ne smijete imati u automobilu: Prijeti vam visoka kazna ako vas policija uhvati
-
ZATVORENO SUĐENJE"Da vidite kakav je lažljivac": Srđan Mlađan u sudnici izgubio živce nakon suočavanja s kumom, koji ga je vješto izbjegavao
-
Obavljen očevidFOTO Eksplozija u Splitu: Poginula jedna osoba, policija objavila prve detalje
