Bizarna znatiželja arheologa: Koliko smo hranjivi kao ljudi?

Neki antropolozi tvrde kako su prapovijesni kanibali samo htjeli doći do hranjivog obroka, ali novo istraživanje pokazuje da ljudsko meso i nije baš kalorijska bomba kao što su većina divljih životinja. Drugim riječima, kanibalizam nije bio vrijedan truda, zašto smo se onda jeli međusobno?

Pročitajte i ovo Pokazalo istraživanje Pogledajte kako i koliko štede Hrvati: Rezultati su iznenađujući Skriven stoljećima Nevjerojatno otkriće u dubini amazonske prašume: "Bilo je napušteno, šuma je preuzela vlast..."

Nova studija objavljena u časopisu Scientific Reports prva je koja je detaljno izvela kalorijske vrijednosti ljudskog tijela - od glave do pete i svih dijelova između - te tako pružila uvid u motivaciju prapovijesnih kanibala. Jedini autor istraživanja, arheolog James Cole sa Sveučilišta Brighton, koristio je ove podatke za usporedbu kalorijske vrijednosti čovjeka u odnosu na druge životinje iz tog prapovijesnog vremena.
„Ova studija je napravljena kako bi bolje razumjeli razloge paleolitičkog kanibalizma. Zanimalo me koliko smo hranjivi zapravo?“, izjavio je za New York Times dr. James Cole.



Tijekom paleolitika, 2,6 milijuna godina dugo razdoblje koje je završilo prije 10.000 godina –neke skupine prapovijesnih ljudi (naši izumrli preci većinom) su redovito imali kanibalističke obroke. Znanost je to potvrdila iz tragova na ljudskim ostatcima, a uključuju znakove otkidanja mesa, namjernih zarezivanja oko zglobova, ljudskog žvakanja i lomljenja kostiju kako bi se došlo do koštane srži.

Kako bi testirali da li se kanibalizam prakticirao isključivo u svrhu preživljavanja, dr. Cole je prvo želio ispitati je li ljudsko meso uopće dovoljno nutritivan obrok za prapovijesnog čovjeka u usporedbi s drugim životinjama koje su mogli uloviti u to vrijeme. „Ako i takve obroke nazivamo 'nutritivnima', a nemamo pojma njihovu nutritivnu vrijednost, kako onda može uopće koristiti taj pojam u slučaju kanibalizma?”

Dr. Cole je otkrio da su ljudska bedra najhranjivija od cijelog tijela te ukupno donose 13,350 kalorija, dok potkoljenica ima mnogo manje, tek 4490 kalorija. Nadlaktice su nešto više kalorične, oko 7450 kalorija, a podlaktice imaju oko 1660 kalorija. Najvažniji mišić, ljudsko srce ima oko 650 kalorija. Pluća nisu toliko hranjiva, ukupno oba krila imaju oko 1600 kalorija, a ispod njih se nalazi jetra koja je najhranjivija od organa, a ima oko 2570 kalorija. Bubrezi ukupno imaju tek oko 380 kalorija zajedno.

Arheolog zaključuje da ljudi uistinu nisu toliko hranjivi da bi se kanibalizam prakticirao isključivo iz prehrambenih razloga. Meso jednog ljudskog tijela može jednu grupu prapovijesnih ljudi od 25 odraslih muškaraca opskrbiti s količinom kalorija dovoljnom samo za period oko pola dana. S druge strane, to isto pleme se tijekom paleolitika moglo pogostiti jednim mamutom, od čijih se 3,6 milijuna kalorija može osigurati dovoljno hrane za čak 60 dana. Čak i stepski bizon ima više kalorija od ljudskog mesa, sa 612 tisuća kalorija može prehranjivati pleme 10 dana.



Neki antropolozi, međutim, vjeruju da je kanibalizam bio praksa prvenstveno iz prehrambenih razloga. Ipak, ova studija sugerira da svako tumačenje kanibalizma tijekom paleolitika mora uzeti u obzir i druge okolnosti, kao što su kulturne, društvene i vjerske prakse.

Postoji mnoštvo drugih razloga koji sada imaju više smisla. Razlozi za kanibalizam variraju, od vjerskih obreda i pogrebnih praksi sve do zastrašivanja neprijatelja te rješavanja nemoćnih i starijih osoba. No, postoji vrlo malo dokaza koji podupiru tu tvrdnju, a do sada nije postojala dobra metoda kako bi znanstvenici provjerili prehrambene prednosti kanibalizma. Studija dr. Colea je prva koja je uspjela to napraviti.