Azijski stršljen nezaustavljivo se širi Njemačkom. Radi se o invazivnoj vrsti koja potječe iz jugoistočne Azije. U Francusku je unesen teretnim prijevozom 2004. godine i od tada se širi Europom. Klimatske promjene s blagim zimama dodatno pogoduju njezinu širenju.
"Njegovo prisustvo u Europi više nije moguće zaustaviti", kaže Carsten Pusch iz organizacije NABU.
EU je 2018. godine stavio azijskog stršljena (Vespa velutina) na popis invazivnih vrsta Unije. Stoga svaka država članica mora provesti mjere za suzbijanje te vrste.
Situacija u Njemačkoj
Prvi put je azijski stršljen otkriven 2014. u Waghäuselu (sjeverno od Karlsruhea). Već je raširen u Baden-Württembergu, Saarlandu, Rheinland-Pfalzu, Hessenu i Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Klimatska kriza, s blažim zimama, pogoduje njegovu širenju. Prema studijama, stršljen se širi brzinom od gotovo 80 kilometara godišnje, ali prijevoz, na primjer, može značajno skratiti vrijeme širenja. Izolirana viđenja već su zabilježena u Hamburgu, Bremenu i Berlinu.
Opasnost za pčele
Iako se azijski stršljen ne ponaša agresivno prema ljudima, osim ako se previše približe gnijezdu, njegov ubod je izuzetno bolan. Stručnjaci ističu da nema razloga za paniku, ali osobe alergične na ubod stršljena moraju biti posebno oprezne.
Ženka stršljena koristi druge insekte, uključujući medonosne pčele, kao izvor proteina za svoje potomstvo. Jedno gnijezdo može uništiti desetke pčelinjih zajednica, stvarajući opsadni prsten oko košnica i sprečavajući pčele da sakupljaju hranu. Zbog toga pčelari pozivaju na hitnu zaštitu pčelinjih zajednica, piše Fenix Magazin.
Kako prepoznati azijskog stršljena?
Azijski stršljen nešto je manji od europskog, s tamnijim tijelom i karakterističnim žutim nogama.
Vespa velutina gradi svoja gnijezda na sličnim mjestima kao i domaće ose, na primjer u šupama ili kutijama s roletama. Međutim, kolonija se seli usred ljeta i gradi svoje takozvano sekundarno gnijezdo visoko u krošnjama drveća. Ta se gnijezda često ne primjećuju sve dok drveće ne ogoli u jesen. Nakon posebno toplih zima može se dogoditi da ne samo mlade matice već i cijela kolonija s radnicima preživi zimu. To nije slučaj s domaćim osama.
Oprezno
Zbog nedostatka znanja o azijskom stršljenu sve je više ugrožen i domaći, zaštićeni europski stršljen. Mnogi građani ne mogu razlikovati dvije vrste i ubijaju ih – potaknuti panikom.
Ubijanje stršljenova zabranjeno je u Njemačkoj i može rezultirati visokim kaznama. Stršljenovi su zaštićene vrste i podliježu Saveznom zakonu o zaštiti prirode. Kršenje zakona može rezultirati kaznama do 50.000 eura, a u nekim saveznim državama i većim iznosima.
Zato se savjetuje da se eventualan pronalazak azijskog stršljena dokumentira fotografijom te dojavi vlastima.
