Atmosfera u glavnom gradu Mađarske dan uoči izbora više podsjeća na referendumsku nego na uobičajenu predizbornu, izvještava urednica vanjske politike u informativnom programu Nove TV Ivana Petrović. Prema njezinoj procjeni, ovi su izbori povijesna prekretnica jer aktualni premijer prvi put u 14 godina ima doista ozbiljnog protivnika.
"Ovi izbori, s obzirom na to da Viktor Orbán prvi put ima ozbiljnog protukandidata nakon 2010. godine, po meni su i svojevrsni referendum o vladavini ili vladavinama Viktora Orbána", ističe u analizi Ivana Petrović.
Što kažu ankete, a što izborni sustav?
Iako sedam najuglednijih agencija za istraživanje javnog mnijenja daje prednost izazivaču Péteru Magyaru od 8 do 10 posto, Petrović upozorava da to u mađarskim okvirima nije jamstvo pobjede. "To može značiti mnogo, ali istodobno može i ne značiti ništa s obzirom na prilično kompliciran mađarski izborni sustav", objašnjava.
Viktor Orbán je u završnim intervjuima nabrajao postignuća svoje vlade, poput uvođenja 13. i 14. mirovine te povoljnih stambenih kredita. Međutim, Petrović primjećuje kako je premijer vješto izbjegao ključne probleme.
"O visokoj inflaciji, o lošem stanju valute Mađarske - forinte, o velikoj ovisnosti o stranim ulaganjima, ponajprije o Kini, o tome nije rekao ni riječi", navodi Petrović te dodaje kako je cijela vladajuća kampanja bazirana na strahu od rata i Europske unije koja bi Mađarsku navodno uvukla u sukob.
"Maloprodajna politika" Pétera Magyara
S druge strane, izazivač Péter Magyar, bivši član Orbánove stranke, fokusirao se na vladavinu prava i borbu protiv korupcije. Njegova se kampanja drastično razlikuje od premijerovih glamuroznih skupova.
"On se odlučio za model, rekla bih, 'maloprodajne politike'. Hodao je po manjim mjestima, po selima, rukovao se s ljudima i diskutirao s njima", analizira Petrović.
Iako su na suprotnim polovima po pitanju korupcije i odnosa prema Bruxellesu, postoji jedna točka u kojoj su Orbán i Magyar iznenađujuće kompatibilni. Riječ je o protuimigrantskoj politici. Naime, Magyarova stranka TISZA, baš kao i Orbánov Fidesz, ne prihvaća kvote Europske unije za imigrante.
Osim same političke borbe, u pozadini mađarskih izbora odvija se složena energetska drama. Kako javlja Ivana Petrović, činjenica da će Mađarska, nakon posjeta J.D. Vancea, početi kupovati američku naftu gotovo se i ne komentira u tamošnjoj javnosti.
Hrvatska infrastruktura kao ključni tranzit
Ta bi nafta, prema njezinim saznanjima, do mađarskih rafinerija trebala stizati preko hrvatske infrastrukture. Ipak, Petrović naglašava da je riječ o simboličnim količinama.
"To se vjerojatno ne komentira jer je riječ o jako malim količinama, nekakvih sedam do osam brodova. Naftovod Družba i dalje ostaje prioritet Mađarske, barem što se Viktora Orbána tiče", ističe Ivana Petrović te podsjeća kako energetski nesporazumi Zagreba i Budimpešte "traju od jučer i duboko su ostavili traga na bilateralnim odnosima".
Posebno su zanimljive analize stručnjaka s kojima je Petrović razgovarala u Budimpešti, a koje dovode u pitanje stvarnu financijsku moć mađarske vlade. Postavlja se pitanje kako Mađarska zapravo plaća energente koje i dalje dobiva s Istoka.
"Ljudi iz struke kažu da zapravo Orbán nije kupovao energente od Rusa, nego da ih je uzimao na dug, jer ne vide kojom bi on to 'kesom' platio", navodi Petrović. Slične sumnje prate i najave o mađarskoj kupnji srpske naftne kompanije NIS, što se u trenutačnim okolnostima čini financijski upitnim pothvatom.
Orbánova "duboka država" kao prepreka promjenama
Bez obzira na snagu oporbenog izazivača, Petrović upozorava da je mađarski sustav kroz godine postao iznimno otporan na promjene. Rezultat sutrašnjih izbora nezahvalno je prognozirati upravo zbog načina na koji je vlast učvršćena.
"Orbánova vlada je kroz ovih 16 godina 12 puta mijenjala Ustav, ali i izgradila jednu 'duboku državu' kroz više od desetljeća i pol", zaključuje Petrović.
Ishod sutrašnjih izbora odredit će daljnji smjer Mađarske, ali i njezin odnos s ostatkom Europe, koji je pod Orbánovom vladavinom godinama bio na kušnji.
