Glasnogovornik Komisije pojasnio: Hrvatska nije tražila produljenje roka za korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti, uredba to ni ne predviđa

"Uredba o Europskom fondu solidarnosti (ESF) ne predviđa mogućnost produljenja roka od 18 mjeseci za korištenje sredstava, počevši od dana uplate. Od Hrvatske nismo ni dobili zahtjev za produljenjem", odgovorio je glasnogovornik Europske komisije Stefan De Keersmaecker na pitanje novinara.

Pročitajte i ovo "sve se treslo" Potres pogodio susjednu državu: "Osjetilo se kao grmljavina, kao da je pala granata" podrhtavanje tla VIDEO Jak potres pogodio Tajvan, stigle prve snimke: Padali dijelovi zgrada, odronila se planina

tri vijesti o kojima se priča Amerika napala Iran Američki bombarderi se vraćaju kući: Sve oči svijeta uprte u jedan od najvažnijih trgovačkih pravaca na svijetu Kritična ruta Iranci pripremaju ekonomski šok za cijeli svijet: "Mogao bi biti gori od onog uzrokovanog ruskom invazijom na Ukrajinu" Uključila se policija UZNEMIRUJUĆE Strava u Zadru! Ovo je mogao učiniti samo monstrum

Pojasnio je da se sredstva iz toga fonda mogu koristiti od dana kada se dogodila elementarna nepogoda, to jest da se mogu priznati i opravdati svi troškovi koje je država članica imala odmah nakon nepogode za hitno saniranje i zbrinjavanje ljudi, a ne od dana kada je primila sredstva iz Europskog fonda solidarnosti.

To znači da će primjerice biti priznati troškovi uklanjanja dimnjaka nakon potresa ili troškovi privremenog smještaja i hrane za ljude čiji su domovi teško oštećeni.

Na novinarsko pitanje je li bilo slučajeva da je neka zemlja morala vratiti dio sredstava koje nije uspjela potrošiti, De Keerrsmaecker je rekao da nema pred sobom konkretne brojke, ali da su, "na temelju našeg iskustva", sva sredstva u pravilu bila iskorištena.

Sredstva iz Europskog fonda solidarnosti nisu namijenjena za obnovu, nego za što hitniju normalizaciju života nakon elementarnih nepogoda, potresa, poplava, i slično. Stoga je i rok za korištenje samo 18 mjeseci.

Kao prihvatljivi troškovi mogu se priznati, primjerice, intervencije vatrogasaca i spasilačkih službi, dostava hrane, odjeće, lijekova ugroženom stanovništvu, smještaj ljudi čiji su domovi nastradali ili iznajmljivanje alternativnih prostora za škole ako su oštećene u mjeri da u njima nije moguće organizirati nastavu.

Hrvatska je nakon potresa u Zagrebu dobila 683,7 milijuna eura, a nakon potresa na Banovini još 319 milijuna eura, što je ukupno nešto više od milijardu eura.