Od četvrtka do nedjelje oko 418 milijuna glasača širom 28 zemalja EU-a može sudjelovati na izborima, u jednim od najvećih svjetskih demokratskih izbora na svijetu.
U nedjelju glasa 21 zemlja, među njima u Hrvatska.
Europski izbori održavaju se u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, Poljskoj, Švedskoj, Finskoj, Danskoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Italiji, Sloveniji, Hrvatskoj, Grčkoj, Malti, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Portugalu, Estoniji, Litvi i Mađarskoj.
Izborima započinje novi politički ciklus u Europskoj uniji, koji uključuje i promjenu vodstva njezinih institucija. Također, izbori dolaze u vrijeme planiranog izlaska Velike Britanije iz Unije te prijetnji koje dolaze izvana i iznutra.
Istraživanja javnog mišljenja pokazuju da bi krajnje desne populističke stranke mogle dobro proći, što bi potencijalno moglo ugroziti donošenje odluka u EU-u u sljedećih pet godina. Izlaznost na EU izborima uobičajeno je niska, što marginalnim strankama daje vjetar u leđa.
Pratit će se prije svega rezultati Nacionalnog okupljanja (RN) Marine Le Pen u Francuskoj i Lige Mattea Salvinija u Italiji, deklariranih neprijatelja europskih planova francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
U fokusu će biti i rezultat eurofoba Nigela Faragea. Očekuje se da će njegova stranka Brexit biti na čelu u Velikoj Britaniji, gdje su izbori organizirani u četvrtak nakon odgode Brexita za kraj listopada. Premijerka Theresa May je u petak podnijela ostavku.
Globalno, sve euroskeptične, populističke i nacionalističke snage trebale bi prema anketama zabilježiti jasan napredak u Europskom parlamentu, gdje će sljedećih pet godina sjediti 751 zastupnik, odgovoran za izradu zakona na razini EU-a.
Privremeni rezultati u svim zemljama bit će objavljeni u nedjelju u 23 sata, kada se zatvaraju biračka mjesta u posljednjoj zemlji EU-a, Italiji. (Hina)
