Osim proljetnih kiša pljušti i novac iz Europske unije: Centar svijeta prvak je po povlačenju sredstava, a imaju i europske - plaće
Piše Ivana Pezo Moskaljov,
15. travnja 2021. @ 07:58
komentari
Ludbreg - 2Foto: DNEVNIK.hr
Mnogi svjetski gradovi nalaze se u koncentričnim krugovima, čije je središte baš u Ludbregu. Tom titulom vole se pohvaliti stanovnici tog gradića u Varaždinskoj županiji. S okolnim naseljima broje 9194 stanovnika i upravljaju proračunom od oko 56 milijuna kuna, ali su zato među liderima kad je u pitanju privlačenje europskog novca.
U plastenicima Mirjane Herege nalazi se prava cvjetna oaza. Sve je šareno i mirisno, a sve cvjeta među raskošnim bojama.
"Imamo možda dvjestotinjak vrsta, većinom je sve sezonsko cvijeće. Uz tešku muku i trud, može se. Imamo osam stalnih djelatnika, nekad i sezonce, ako zatrebaju", rekla je.
Radni dan je dug, a s proljećem je još više posla na obiteljskom gospodarstvu. Većina narudžbi odlazi u Sloveniju. Pronašli su put do kupaca, ali guše ih uvoz i troškovi proizvodnje, zbog čega je zarada manja.
"Županija nam uskače kod nekih poticaja, ali u biti sve sami radimo", rekla je Herega.
Da je u radu spas, znaju u Ludbregu i okolici. Samo uzgojem cvijeća bavi se oko 30 obitelji. Iako je ovo proljeće bilo kišovito, u centru svijeta ubiru plodove svoga rada. Naime, osim kiše pljušte i europski projekti.
U posljednjih sedam godina uložili su više od 115 milijuna kuna u poduzetnički inkubator, biciklističke i atletske staze, punionice za električna vozila, ekološku javnu rasvjetu, solarne ploče i dječja igrališta. Novcem iz Bruxellesa uređuje se crkva, pa i arheološki park.
"Mali grad i svatko svakog poznaje. Nema kriminala. Sve je otprilike kako treba, možda malo više pažnje da se posveti poljoprivredi, da se izdvaja za poljoprivredu", rekao je stanovnik Ludbrega Zoran Crkvenčić.
Sporije od planiranog ide se nekih makadamskim cestama koje čekaju na asfaltiranje. S druge strane, dočekali su da se tone smeća više ne odlažu na brdu i problem premostili izgradnjom reciklažnog dvorišta.
"Vozili su baš što se nije smjelo voziti: građevni i kućni otpad, gume, ulje, plastiku. Ovo je dobro što je napravljeno. To su dobro prepoznali", rekao je Adam Oršuš, radnik u reciklažnom dvorištu.
Opet je u igri bio europski novac.
Osim europskog novca ovdje ima i europskih plaća
Za europsko i domaće tržište bore se i u pogonima tvrtke bez čijih dijelova ne bi bilo nekih velikih industrijskih postrojenja.
"Ja vidim svoj posao sljedećih 100 godina", rekao je Zlatko Sova, član Uprave tvrtke Inoxmont-VS te dodao da su plaće radnika na razini europskih: "Između dvije i tri tisuće eura za prosječnog radnika koji su specijalizirani ili više kvalificirani."
To često nije mamac mlađim generacijama, kaže jedan od većih ludbreških izvoznika, čije se hale u ovom kraju nisu ugasile. Imaju oko 200 radnika.
"Mlađi imaju sve manje volje za to, ali ima nade. Bio sam u Sloveniji u školi i radio sam tamo. Prošao sam i Libiju i cijelu Njemačku. Izvana sam došao, više van ne idem", rekao je Stjepan Koren.