Pitali smo iseljenike planiraju li povratak u Hrvatsku: "Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od nje..."

Iako već godinama radi u inozemstvu, Stjepan Skrbnik svaki Dušni dan obilazi grob svojih roditelja.

Pročitajte i ovo negativni trendovi Šipić najavio donošenje strateškog Zakona o demografskoj obnovi: "Svi su nam dobrodošli" Pitanje prioriteta Objavljeni zabrinjavajući podaci: "Ovako nije bilo od 1991."

"Naravno da vam nedostaje obiteljski život, vožnja djece u vrtić, u školu, na sportske aktivnosti, ali s vremenom se čovjek navikne", rekao je Skrbnik.

Odvojenost lakše pada kad za isti posao primate tri puta veću plaću.

"Ako si spreman raditi, može se i zaraditi dobro. Ako si stručan, može se napredovati. Ne treba ti neka pomoć, rodbinske ili političke veze", dodao je Skrbnik.

Sličnu priču imaju i tisuće Slavonaca. Ivan iz Vinkovaca posljednjih pet godina radi u Salzburgu i ne razmišlja o povratku.

"U srcu i duši da, ali radi ove cijelekopune situacije, radi budućnosti djece – ne. Eto, to je dvosjekli mač. Volim Slavoniju i živim za nju, ali to što su napravili od Slavonije, za to političarima hvala", rekao je.

Prošlogodišnja statistika je loša, a ovogodišnja bi mogla biti gora

Prema podacima Zavoda za statistiku, lani se odselilo 39,5 tisuća Hrvata. Najviše se radi o ljudima u dobi od 20 do 39 godina i većinom su se odselili u Njemačku.

"Svima je dobro poznato da je taj broj mnogo veći zbog toga što se mnogi građani koji odsele iz Hrvatske ne odjave ili se bar u prvi trenutak tih godinu dvije ne prijave, nego to rade s nekom zadrškom odnosno zakašnjenjem", rekao je Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar.

Ni prirodno kretanje stanovništva nije nam ništa bolje. Stopa prirodnog prirasta i dalje je negativna i iznosi minus 3,9 posto. Prošle je godine umrlo oko 15 tisuća ljudi više nego što se rodilo pa smo samo lani ostali bez pola Vukovara ili Koprivnice.

Demografi predviđaju da će ova godina biti još gora. S druge strane, Vlada tvrdi da provodi niz demografskih mjera. Pokos tvrdi da se te mjere vide uglavnom na papiru. Prema predstavljenom proračunu, kaže, Hrvatska je među državama koje najmanje ulažu u obitelj.

"Barem su tu roditeljsku nakandu tijekom drugih šest mjeseci mogli delimitrati, odnosno izjednačiti s plaćom zaposlenih majki. A mi ćemo dakle imati 5600 kuna od 1. travnja, a minimalna plaća, prosječna plaća će nam rasti, a roditeljska naknada će nam ipak biti na nešto nižoj razini", rekao je Pokos.

Dok je u predizbornom programu Vlada obećavala demografsku obnovu, strategija za nju još nije usvojena. U ožujku prošle godine Ministarstvo demografije je osnovalo Radnu skupinu. Donesen je dokument sa sto mjera, koji je u javnu raspravu trebao početkom proljeća, no još nije.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr